Gotovo da ne postoji nijedna važnija odluka, inicijativa ili namjera političkog rukovodstva Republike Srpske, a da na nju nije stigao ekspresan odgovor i “stručna analiza” američke ambasade.
Zahtjevi iz Banjaluke da se BiH vrati poštivanju izvornog Dejtonskog sporazuma – slijedi reakcija ambasadora Marfija. Pokušaj otimanja imovine Republike Srpske i njenog prenošenja na nivo BiH – opet se kao “vrhovni autoritet” javlja američki ambasador u Sarajevu. Republika Srpska najavljuje referendum o nezavisnosti – Marfi prijeti ukidanjem Srpske. Nedavni zaključci sa Svesrpskog sabora u Beogradu – ambasador SAD u BiH želi da i tom “loncu” budu “poklopac”.
Neobična praksa
Upravo tim povodom, odnosno zbog reakcija iz američke ambasade u BiH na zaključke Svesrpskog sabora, prije nekoliko dana javno se oglasio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je, između ostalog, optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH.
– Kako, gdje i od kada negdje piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima – postavio je javno pitanje predsjednik Srbije.
Međutim, umjesto da se na tome završi, iz diplomatskog predstavništva SAD u Sarajevu aktuelnom predsjedniku Srbije odmah je uslijedio odgovor, u kome se, između ostalog, navodi da “nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentovane pravne istorije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH”.
– Polazna tačka i dalje je jasna: imovina pripada državi – odgovorili su Vučiću iz Ambasade SAD u BiH.
Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo ističe da je u diplomatskoj praksi neuobičajeno da ambasada jedne zemlje ulazi u prepisku s predsjednikom druge države.
– To je obično vezano za Ministarstvo spoljnih poslova i ono bi, eventualno, moglo ući u takvu vrstu rasprave. U konkretnom slučaju, to bi mogao da bude Stejt department. Međutim, mi ovdje prisustvujemo jednoj neuobičajenoj praksi tako da mi je vrlo teško reći šta je tome razlog? Ta priča trebalo bi da se zadrži na odnosima unutar BiH i ovaj momenat, gdje ambasada SAD u BiH vodi javnu polemiku s predsjednikom Srbije, moram priznati da mi je potpuno nerazumljiv – kaže Aćimović za naš portal.
Granice pristojnosti
Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, s druge strane, smatra da “pravo” koje ambasador SAD u BiH sebi daje kako bi ušao u polemiku s predsjednikom druge države, vjerovatno potiče iz ubjeđenja SAD da su one “ne samo tvorci Dejtonskog sporazuma, već i tvorci BiH, Federacije i Republike Srpske”.
– Budući da se Vašington smatra glavnim arhitektom postdejtonske BiH, procjenjujem da oni smatraju da imaju pravo više nego drugi da se izjašnjavaju o nizu stvari u BiH – kaže Đukić za Srpskainfo.
Ako bi se, kako dodaje, tražila neka diplomatska analogija, ona bi možda mogla da se nađe na primjeru stvaranja Austrije poslije Drugog svjetskog rata.
– Austrija je stvorena jednim državnim ugovorom kojim je kreirana u današnjim granicama i jedna od strana koja je učestvovala u stvaranju Austrije bila je i tadašnja SFRJ. I mi smo se o poziciji Austrije vrlo često izjašnjavali, uključujući i pitanje prava tamošnjih nacionalnih manjina, Slovenaca, Hrvata i Mađara, kao i o neutralnom statusu Austrije – ističe Đukić.
Tvrdi da se SAD, s jedne strane, imaju pravo miješati u unutrašnje stvari BiH, ali da, kako navodi, i tu postoje granice pristojnog diplomatskog ponašanja.
– S druge strane, mislim da bi i Republika Srpska, odnosno njeni zvaničnici, morali da biraju vokabular kad razgovaraju s državom koja ih je stvorila i priznala. Nije mudro da Srpska čak i verbalno ratuje s SAD. To je kontraproduktivno za samu Republiku Srpsku jer ona ne može promijeniti SAD, a Amerikanci mogu mnogo naštetiti Republici Srpskoj – upozorava Đukić.
Srpskainfo
