Jasno je propisano i šta su nadležnosti Predsjedništva BiH. Imovina nije materija iz domena spoljne politike, niti odbrane. Tu imamo mehanizme koji su prepoznatljivi. Ako imate na dnevnom redu sjednice Predsjedništva nešto sa čim se ne slažete, a domen je odbrane, automatski se zaustavlja ta tačka, a kada je u pitanju spoljna politika, onda imate mogućnost ulaganja veta -pojasnila je Cvijanović.
Ona je navela da u slučaju dvostrukog preglasavanja po istoj tački dnevnog reda na sjednici Predsjedništva, postoji mogućnost da se to pitanje stavi pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i da se tako zaustavi štetno djelovanje, ali ovaj put, mimo svih nadležnosti, imovina je stavljena na razmatranje.
– Imate tu proceduralnu stranu koja podrazumijeva da vi dva puta budete preglasani. Nakon toga teku rokovi koji su propisani kada treba da proglasite ugroženost vitalnog interesa i pokrećete mehanizam veta. To je način kako da stignete do Narodne skupštine Republike Srpske, tražeći podršku poslanika za ono što jeste vaš stav – ukazala je Cvijanović, objašnjavajući proceduru korišćenja mehanizma veta.
Kada Narodna skupština potvrdi stav srpskog člana Predsjedništva, dodala je ona, tada se to pitanje sklanja sa dnevnog reda i ono više ne postoji.
– Narodna skupština Republike Srpske ima tu sposobnost i moć da zaustavi nešto i da prosto ponište odluku u kojoj ste vi preglasani – navela je Cvijanović.
Ona je pojasnila da se pitanje imovine nije ni moglo naći na sjednici Predsjedništva, jer to nije njihova nadležnost, istakavši da je slična situacija bila i kada su druga dva člana pokušala da izglasaju zakone o gasu na nivou BiH.
– I tada sam upozoravala da nije Predsjedništvo nadležno da se bavi pitanjem gasa i da su entiteti ti koji su nadležni za energetiku. Kolege su insistirale da se to nađe na dnevnom redu boreći se, vjerovatno, za neke svoje političke poene – istakla je Cvijanović.
Tada je ova incijativa zaustavljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, a Cvijanović je naglasila da će takav ishod biti i sa pitanjem imovine. “Zato sam rekla da će se i i sada desiti ista stvar, te da je to pitanje koje se zaustavlja u Parlamentarnoj skupštini BiH”, navela je Cvijanović.
Ona je istakla da je, prije svega, zbog poznate procedure, iznenađena komentarima o tome kako je “propustila da stavi veto na ovo pitanje” i ponovila da pitanje imovine nije u nadležnosti Predsjedništva i da je to bilo prvo glasanje.
– Ovo je bio prvi krug glasanja, uopšte niste imali dva kruga. Rekla bih da je sve to postalo prepolitikantski. Uvijek je dobro upoznati se o proceduri, pa onda nešto komentarisati. Nije uopšte loše ni za jednog čovjeka da prvo kaže da nešto ne zna ili da mora da provjeri prije nego što nešto kaže – istakla je Cvijanović.
Podsjetivši da su zlonamjerni komentari dolazili i iz opozicije, srpski član Predsjedništva BiH je u podkastu Srne rekla da je riječ ili o neznanju ili o lošoj namjeri, jer su procedure poznate, a stav Republike Srpske o imovini i te kako jasan.
– Politika je svedena na površnost. Ja uvijek tražim i tumačenje pravnih eksperata i poslušam takav odgovor. Pogledam poslovnik kojim se uređuje rad Predsjedništva i prepoznam šta je moguće, a šta nemoguće i uvijek se konsultujem – rekla je Cvijanović.
“Iza priče o imovini je namjera razvlašćivanja Srpske”
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da iza priče o imovini stoji jedna sasvim druga pobuda, a riječ je o apsolutnom razvlašćivanju Republike Srpske, te da se to jasno vidi s obzirom na to da je to pitanje definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i da imovina pripada entitetima, a ne BiH.
Cvijanović je u podkastu Srne napomenula da je borba za imovinu počela prije 15 godina, kada je razgovarano o vojnoj imovini i 23 perspektivne lokacije.
– Tada je traženo da se to prenese u vlasništvo na nivou BiH, odnosno Savjeta ministara i Ministarstva odbrane. To već pokazuje da vi niste vlasnik i da hoćete da postanete vlasnik. Tražilo se da se imovina preknjiži, kako oni kažu, preregistruje. Tako je počela sva priča o imovini – rekla je Cvijanović.
Zvaničnici Republike Srpske su i tada, podsjetila je Cvijanović, iskazali stav da poštuju teritorijalno-funkcionalni princip BiH koji je proistekao iz Dejtona.
– Isto tako smo i tada rekli da sva ta imovina koja treba da služi Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara, može na neograničen period da se koristi, da ima upotrebu, da prave, da vode o tome računa, da održavaju, ali ne možete je preprodavati jer nije vaša – pojasnila je Cvijanović.
Ona je navela da je još tada postojala opasnost i da su prepoznate zle namjere prema imovini Republike Srpske.
– Ne možete vi uzeti objekat na korišćenje, pa poslije reći to je sada migrantski centar i vi ga kao Ministarstvo odbrane stavite negdje na teritoriju Republike Srpske, a ljudi se ne slažu s tim – dodala je Cvijanović.
Ona je podsjetila da je još tada krenuo napad na Republiku Srpsku i da je, nakon pokušaja knjiženja vojne imovine i lokacija, iz Sarajeva pokrenuta inicijativa da se otvori priča o poljoprivrednom zemljištu, šumama, rijekama i objektima.
– Tako su nas uveli u jednu eksperimentalnu priču, pri čemu mislim da je to bila apsolutno nepotrebna tema – rekla je Cvijanović.
Ona je navela da je, između ostalog, cilj bio i da se plasiraju priče o nesigurnom ulaganju u Republiku Srpsku, istakavši da upravo Srpska nudi brojne pogodnosti kada je riječ o investicijama.
– Kod nas će investitor završiti registraciju za tri dana ili manje, uz mogućnost onlajn registracije. U Federaciji to nije tako. O čemu oni uopšte pričaju? Dakle, iza te priče o imovini je jedna sasvim druga pobuda, pobuda apsolutnog razvlašćivanja Republike Srpske – naglasila je Cvijanović.
Ona je ukazala da sve navedeno nije bilo problem u Brčkom, jer je imovina vlasništvo distrikta, kao ni u Federaciji BiH, ali da je samo problem kada je riječ o raspolaganju imovinom u Republici Srpskoj, te da je jasno da postoji loša namjera.
Srpski član Predsjedništva je ocijenila da će zakon o imovini ostati kamen spoticanja u BiH i dodala da će rasprava o tome biti odbijena u institucijama jer je riječ o nečemu što je jasno definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– Predsjedništvo može da podnosi različite inicijative, ali ovdje se nametnulo kao neko ko je predlagač zakona, a to pitanje nije u nadležnosti Predsjedništva – precizirala je Cvijanović.
Ona je ukazala da je problem u BiH različito viđenje Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, istakavši da su čestom upotrebom sile i pritisaka osnovane brojne institucije na nivou BiH.
– Nešto se dešavalo milom, nešto silom, i sličnim intervencijama tih raznih visokih predstavnika. Nekada je to bilo kroz određene dogovore jer je postojala vjera da to neće biti zloupotrebljeno, već u funkciji svih i to ne bi bilo sporno. Međutim, mnogo puta je to zloupotrebljeno i nije bilo mogućnosti postizanja bilo kakvog dogovora – rekla je Cvijanović.
Ona je istakla da se zalaže za Dejtonski sporazum i ono što je napisano u tom dokumentu, a ne ono što je izmišljeno u međuvremenu, navodeći da su zvaničnici Republike Srpske zbog tog stava i sankcionisani.
– Traže da poštujemo evoluciju, a ne ono što piše, za mene je to glupost – poručila je srpski član Predsjedništva BiH.
Srpskainfo
