Ovo je sinoć objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, navodeći da je u samom finišu prebrojavanja glasačkih listića Karan osvojio 220.237 glasova, dok je za Blanušu glasalo 210.700 građana Srpske. U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,23 odsto glasova.
Međutim, iz opozicionih političkih partija, doslovno od časa kada su se zatvorile biračke kutije u nedjelju, ističu da su ove izbore obilježile brojne nepravilnosti, pa čak i otvorene krađe volje građana koje su dovele do tijesnog poraza Branka Blanuše.
Kako navode, najveće izborne nepravilnosti ponovo su zabilježene u Doboju i Zvorniku, a “gradovima slučajevima”, rame uz rame, ovog puta stoje i Laktaši, kao i Bratunac.
Prema tvrdnjama opozicionara, u navedenim gradovima registrovani su slučajevi da su pojedini građani vraćeni s biračkih mjesta jer je u njihovo ime već glasao neko drugi, da je u polupraznim selima izlaznost bila veća od 90 odsto, te da je isti procenat birača glasao za kandidata SNSD, da su na izborima glasali i pokojnici, da je Siniša Karan u pojedinim mjestima, uprkos smanjenoj izlaznosti, osvojio više glasova nego Milorad Dodik u nekim prošlim izbornim ciklusima kada je izlaznost bila veća za 15 do 20 odsto…
– Ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima je jedini normalan izlaz iz ove situacije, jer je otimanje glasova toliko bilo očigledno, drsko i ispod svakog nivoa da bi prihvatanje ovakvih rezultata bio pravi šamar svim građanima Republike Srpske – izjavio je šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak.
On je, između ostalog, ustvrdio kako je Blanuša osvojio 12 do13.000 glasova više od kandidata SNSD, bez „Bermudskog trougla Doboj-Zvornik-Laktaši”.
Da li će zbog brojnih prigovora opozicije doći do ponavljanja izbora u navedenim gradovima, ili će, makar, birači moći da ponovo izađu na pojedina mjesta, ako već ne u cijeloj izbornoj jedinici, pitali smo za mišljenje bivšeg člana CIK BiH Vehida Šehića.
On ističe da sve političke stranke i kandidati, koji su učestvovali na izborima, imaju pravo da ulože prigovore na konačne rezultate izbora koje će objaviti CIK.
– Za sve sumnje moraju se ponuditi dokazi, odnosno za svako biračko mjesto gdje smatraju da je došlo do kršenja izbornog zakona i provedbenih akata. CIK će donijeti odluku jedino na osnovu podnesenih dokaza. Nešto će možda raditi po službenoj dužnosti, što se često dešava kada se unosi ne slažu, pa se rezultati izbora moraju kontrolno utvrditi – objašnjava Šehić za Srpskainfo.
Na naše pitanje da li postoji jači dokaz od toga da je, na primjer, na jednom glasačkom mjestu u Laktašima umjesto žene koja se vratila iz inostranstva već glasao neko drugi, kao i za članove njene porodice, Šehić ponavlja da sve pritužbe i prigovori moraju da budu potkrepljeni dokazima.
– Što su vjerodostojniji dokazi koji se dostavljaju, CIK je lakše da donese odluku. Ne može nijedna institucija da postupa po onoj: “rekla – kazala” – kaže Šehić.
Između ostalog, on ističe da je za dokazivanje izbornih nepravilnosti i krađa od presudne važnosti to da li je neko od članova biračkog odbora ili akreditovanih posmatrača upisao zvaničnu primjedbu u zapisnik, ili je pak odbio da zapisnik potpiše.
– Ako posmatrači ili članovi biračkog odbora na određenom biračkom mjestu nisu stavili primjedbe na zapisnik biračkog odbora, teško je dokazati nepravilnosti. Međutim, ukoliko su oni vidjeli da se događa nešto protivzakonito, pa u zapisniku napišu primjedbu ili uopšte ne žele da ga potpišu, to je već nešto drugo. To su mogućnosti kako doći do koliko-toliko poštenih izbora – zaključuje Šehić.
