Nove tehnologije za izbore od 112 miliona podijelile politiku i struku
– Politika i struka podijeljene su po pitanju da li bi plaćanje 112 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH bila opravdana investicija.
Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka. Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.
Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan – nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.
„Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme“, kaže Kojić za „Nezavisne novine“.
S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za „Nezavisne novine“ da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.
„Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore“, smatra Crnadak.
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.
Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.
„Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struka“, kaže Šehić za „Nezavisne novine“.
Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.
Nezavisne
