Najsvježiji dokaz da partitokratska mašina melje sve pred sobom, jeste imenovanje samostalne poslanice u NS RS Nikoline Šljivić za v.d. zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Iako, u ove tri godine, otkako posjećuje skupštinsku salu, ni riječi nije izustila, Šljivićeva je nagrađena funkcijom, što je, nažalost, tek još jedan od dokaza da su političke veze mnogo jača valuta od diplome i bilo kakvog iskustva.
Da li je ona frizerka, kako se okolo priča ili je pravnica, kako to ona sama tvrdi – za sada ostaje u istom onom birokratskom dimu u kojem nestaju biografije svih instant “stručnjaka” koji se pojave niotkuda, a do funkcije stignu brže nego što javnost uspije saznati ko su i šta znaju.
Ko je i šta zna, bivši premijer Srpske Radovan Višković, imao je, doduše, priliku da pokaže i upravo ga je to odvelo na čelo “Autoputeva Republike Srpske”. Bez konkursa, naravno.
Višković je, kako je sam priznao, poželio upravo tu poziciju, a predsjednik SNSD Milorad Dodik, tu želju je i ispunio, uprkos zakonskom zidu.
Sjetimo se i, pomalo zaboravljenog, priznanja Andree Dorić, kadra Socijalističke partije, da se, uz podršku stranke, domogla dvije funkcije.
Iako se tada digla ogromna prašina, iako su padale i krivične prijave, ispostavilo se da je sve to bio samo jedan “mali lapsus”, pa je Dorićeva, “ni kriva, ni dužna”, nastavila da sjedi na dvije stolice, dok je javnost, ovo šokantno priznanje, prepustila zaboravu.
Stranački uhljebi, pod palicom vlasti, toliko su se uhljebili, da ih je teško i pobrojati.
Nikolina Šljivić, Radovan Višković i Andrea Dorić, tek su dio te, “šarolike” slagalice.
I zato, iz Sindikata uprave Republike Srpske, imaju plan kako da se stvari drugačije poslože.
Insajderi
Insajderi, koji će im dojavljivati ko se u javnoj upravi u Republici Srpskoj zaposlio prije raspisanog konkursa, ideja je koja bi trebalo da zaživi u narednom periodu.
-Mi već duž niz godina insistiramo na reformi javne uprave kako bi se stvorila uprava sposobnih, a ne uprava podobnih. Svi ti ljudi koji dolaze, žargonski rečeno, preko štele ili preko veze na određene pozicije, stalno podrivaju napore sindikata u svemu onome što rade. To su neki stranački vojnici i naše razmišljanje je da u 2026. godini, jer je to izborna godina, (a svaka izborna godina je i mamac za stranačko zapošljavanje u javnoj upravi), pokrenemo jedan projekat gdje bi mi, iz redova naših sindikalaca, mogli da dobijemo informacije ko je to mimo svih zakonskih regulativa ušao u sistem i za koga se samo formalno raspisuju konkursi, iako se te osobe, po dobro oprobanom receptu, već nalaze u tim institucijama. Mislim da bi to bio jedan od načina da se tome stane u kraj, ali svakako da to neće biti moguće bez donošenja novog Zakona o državnim službenicima. Novi zakon o državnim službenicima, koji se nalazi u fioci ministarke Senke Jujić, izrađen je po evropskim standardima i pravilima – kaže predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić.
Prvi i osnovni princip je, dodaje Marić, depolitizacija javne uprave.
-Trenutno najveći problem koji imamo u tom zakonu je način prijema državnih službenika. Trenutno imate situaciju da ukoliko, karikiram, bilo koji organ uprave raspiše konkurs, taj organ imenuje tri člana u komisiju za prijem državnog službenika, a dva člana imenuje Agencija za državnu upravu u kojoj su eksperti javne uprave koji treba da ocjenjuju najbolje kandidate. I šta se onda dešava? Uvijek ta tri člana komisije, koji dolaze ispred tog organa uprave, po nalogu neposrednog rukovodioca ili direktora izaberu one koji su podobni ili one koji su već nalaze u sistemu. Mi smo tražili da petog, odlučujućeg člana, delegira sindikat sa liste eksperata od državne službenika, koji ćemo mi dostaviti Agenciji za državnu upravu. Dakle, tražimo da dva člana budu ispred Agencije za državnu upravu, dva člana ispred organa uprave i jedan sa liste eksperata od državnih službenika. To nije ništa novo, to je praksa u Evropi, na taj način sindikat ima jasan uvid u to da li je zaista primljen najbolji, najkompetentniji kandidat u javnu službu – objašnjava Marić za Srpskainfo.
Marić kaže da to žele da urade iz razloga što je iskustvo pokazalo da ljudi, koji preko veze dođu u državnu upravu, obično ne rade ništa.
-I onda ovi naši ljudi, koji su članovi sindikata, pored svog posla, moraju da rade i posao stranačkih mahača zastavica koji su tu dovedeni da bi išli na stranačke mitinge, da bi učestvovali u tim nekim stranačkim folklorima, a ne da bi zaista radili u interesu građana i u interesu državne službe. I onda se, zbog takvih ljudi, kao što je i ta gospođa, koja je posljednji primjer, misli da su svi državni službenici paraziti. Imamo izuzetno dobrih državnih službenika koji, nažalost, ne mogu da dođu do izražaja od tih stranačkih vojnika – smatra Marić.
Raspodjela plijena
Politička imenovanja, nastavlja on, postoje svugdje u svijetu. Najbitnije je, kaže Marić, znati gdje se ona zaustavljaju.
-Vlada može da imenuje vršioca dužnosti bez konkursa do okončanja redovnih konkursnih procedura. Mi smo trenutno u situaciju da politika odlučuje i koji će radnik na održavanju higijene početi raditi. A da ne govorim o nekom načelniku ili o nekom ponoćniku. Praksa u EU znači da se sa ministrima završava političko imenovanje. Od sekretara, pomoćnika pa nadole, svi moraju proći kroz konkurs. Vi danas imate situaciju da, ako je ministar iz SNSD, jedan pomoćnik mora biti iz Socijalističke partije, drugi iz Ujedinjene Srpske, oni to podijele kao skranački plijen – kaže Marić, naglašavajući da se tome mora stati u kraj.
-Da oni postavljaju ljude sa kompetencijama, ljude koji znaju da rade svoj posao, to i ne bi bilo problem. Oni postavljaju ljude koji ne razumiju materiju, ne poznaju posao. Ti ljudi uništavaju državnu službu. Oni uništavaju budućnost Republike Srpske. Oni uništavaju budućnost naše djece. Kako se osjećaju i kako razmišljaju oni koji su već godinama nalazi na birou, koji nisu članovi nijedne političke partije, koji ne mogu da se zaposle, koji su učestvovali na desetinama konkursa i uvijek se nađu ispod crte samo zato što je neko stranački podoban dobio taj posao – kaže Marić.
Ali to je, nastavlja on, politika.
-Meni se kosa na glavi diže kad slušam opozicionare da pričaju o tome, a ja, koji radim posao koji radim, pa dođem u lokalnu zajednicu gdje su oni na vlasti, vidim da oni iste ili još gore stvari rade – tvrdi Marić.
Transparensi internešnal BiH uputio je prijavu Upravi za inspekcijske poslove, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić.
Oni navode da prema Zakonu o državnim službenicima Republike Srpske, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.
Skreću pažnju i na to da je Šljivićeva vlasnik i osnivač frizersko-kozmetičkog salona, koji je registrovan na njeno ime kao samostalnog preduzetnika, što se, prema njihovom tumačenju, može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.
Politička moć
Damjan Ožegović, iz TI BiH, kaže da sva politička imenovanja, pogotovo na dvije ili više funkcija, najčešće dovode do sukoba interesa.
-Iako zakonima neke situacije možda nisu predviđene kao nespojive, one, suštinski, jesu sukob interesa. Takav je i posljednji primjer – primjer Nikoline Šljivić. To, očigledno, ni one koji bivaju imenovani, a ni one koji ih imenuju, ne sprječava od takvih radnji, jer imaju političku moć – kaže Ožegović za Srpskainfo.
Pod političkom kontrolom institucija, nastavlja Oževogić, takve situacije ne dovode do razrješenja, niti do kažnjivosti, što bi, kaže, možda još bilo i bitnije.
– Kažnjivost bi spriječila određena lica da bivaju imenovana, ali bi navela i one koji ih imenuju da dva puta razmisle da li vrijedi neko političko imenovanje u odnosu na određenu sankciju. Na kraju, formalno obrazovanje je najmanje bitno. Bitno je kakvo čovjek ima iskustvo. Nažalost, kod nas se sve funkcije dijele po političkom ključu, pa ljudi koji dolaze u institucije nemaju iskustva i prakse. Kod nas je jedan funkcioner, u jednom trenutku, ministar za obrazovanje, u drugom ministar unutrašnjih poslova. Apsolutno nespojivi resori, ali se dijele političkom trgovinom – kaže Ožegović.
Ožegović kaže da, sve i da Šljivićeva ima formalno obrazovanje, ona, zasigurno, nema iskustvo koje je potrebno da bude na takvoj rukovodećoj poziciji.
–Ona nikada nije, bar prema onome što znamo, obavljala slične poslove, niti je bila na rukovodećim pozicijama – naglašava on.
Srpskainfo
