Najveći neprijatelj Srba je Dodik sa svojom zapaljivom retorikom

Najveći neprijatelj Srba je Dodik sa svojom zapaljivom retorikom

Trenutno je u BiH stacionirano oko 1.000 vojnika, koji između ostalih dolaze iz Mađarske i Austrije. Njemačka je do 2012. godine bila stacionirana u EUFOR misiji. Pojačanje je neophodno, prije svega iz Njemačke.

To u intervjuu za Srpskainfo kaže Adis Ahmetović, poslanik SPD u njemačkom Bundestagu, u odgovoru na pitanje da li će Njemačka poslati svoje trupe u sastav EUFOR i šta se zapravo želi postići jačanjem vojnog prisustva Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Ahmetović ističe da nije samo politička sigurnost bitna.

– Mi kao Njemačka imamo i dobar ekonomski odnos prema Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Njemačka je posljednjih godina intenzivno dokazala, prije svega, kroz velike investicije u Srbiji, takođe i u BiH, da joj je važno jačanje regije. Iz grada iz kojeg dolazim, Hanovera, dolazi jedan od najvećih investitora u Srbiji; to je „Continental“. Za cijelu BiH Njemačka je izdvojila više od 800 miliona evra pomoći. Da bi ljudi u FBiH i RS, dakle u čitavoj BiH, imali prosperitetnu i mirnu budućnost, odlučujuće su, kako ekonomske, takođe i bezbjednosno-političke mjere – kaže Ahmetović.

U martu ste izjavili da malo nedostaje da u Bosni i Hercegovini izbije novi rat. Na čemu temeljite takve tvrdnje?

Bosna i Hercegovina, koja se sastoji iz entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, kao i Distrikta Brčko, mlada je demokratija u srcu Evrope. Ove godine zemlja proslavlja 30 godina nezavisnosti, istovremeno je prije 30 godina izbio jedan brutalan rat. Više od dva miliona ljudi je protjerano, preko 100.000 ljudi – žena, muškaraca i djece izgubilo je život. Njemačka i Evropa ne smiju zaboraviti ovaj rat u svim njegovim dimenzijama. Zato je tako bitno da se sjetimo toga, upravo sada, kada u Evropi bukti ponovno rat nakon Putinovog brutalnog napada na Ukrajinu.

To može biti upaljač za konflikte na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Ruski ambasador u BiH jasno je rekao da zemlji prijeti sličan scenario kao u Ukrajini, ukoliko postane članicom NATO. Dakle, sličan scenario kao u Istočnoj Ukrajini moguć je i u BiH, ukoliko odlučimo ne učiniti dovoljno. Takođe se ovdje mora napomenuti da Dodik i Čović nisu osudili do danas ruski napadački rat. Time su se svrstali u red zadnjih malobrojnih političara u Evropi koji su ostali bez teksta i zastupaju antievropsko stajalište. Dalje, Dodik već godinama prijeti secesijom i koristi često ratnu retoriku. To nanosi ogromnu štetu ljudima u BiH, svejedno da li u Banjaluci, Tesliću, Mostaru ili Sarajevu, jer većina želi demokratski i mirno živjeti.

Prilikom rasprave o Bosni i Hercegovini u Bundestagu mogle su se čuti izjave da je potrebno uvesti sankcije Republici Srpskoj. Zašto kažnjavati građane zbog politike Milorada Dodika?

Sada je vrijeme da se autokratama u Evropi pokaže crveni karton. Njemačka bi trebala, kao i Evropska unija, nametnuti sankcije protiv osoba koje narušavaju funkcionalnost BiH, te sarađuju s Putinom. To znači: ciljane, snažne sankcije protiv osoba kao što je Milorad Dodik i ostalih etnonacionalista. Tražene sankcije bi trebalo vrlo jasno usmjeriti na pojedince, kao i one institucije koje produbljavaju i pojačavaju podjele u zemlji. Treba da im zamrznemo imovinu. Ciljanim sankcijama bi se pogodile prave osobe, pojedinci, koji rade na destabilizaciji zemlje. Time želimo razgraditi korumpirane strukture i ljudima povratiti vjeru u demokratiju i pravdu. To bi ojačalo stanovništvo u Republici Srpskoj i, nadati se, zaustavilo dalje iseljavanje iz svih dijelova BiH.

FOTO: FIONN GROSSE
FOTO: FIONN GROSSE

Pozvali ste Kristijana Šmita da smijeni Milorada Dodika. Da li ste sigurni da to, umjesto smirivanja, ne bi pogoršalo političku krizu u BiH?

Sasvim je očigledno: mi, demokratske snage, obilježili smo ga kao autokratu. Autokrate nemaju šta da traže u vladama jedne države koja je izgrađena na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dodik radi kao član Predsjedništva BiH protiv svoje sopstvene države, njenog Ustava i Dejtona. On blokira institucije i na najstrašniji način napada visokog predstavnika Kristijana Šmita. Ljudi u BiH, svejedno koje etničke i religijske pripadnosti, žele stabilnu demokratiju, mir i blagostanje, a ne ratnu retoriku.

To mora biti plan – u prvi plan trebaju doći stvarne i hitne društvene teme, koje su odlučujuće za budućnost ljudi. To su pitanja stvaranja radnih mjesta, izgradnja zdravstvenog sistema i zaštita čovjekove okoline.

Politike koncesija zadnjih decenija su propale i napokon moraju doživjeti svoj kraj. Vrijeme je za novu generaciju političara u Bosni i Hercegovini – postoje mnogi mladi ljudi, da li u Banjaluci, Tuzli ili Mostaru. Siguran sam da se, kako na hrvatskoj, tako i na srpskoj i bošnjačkoj strani, kao i među onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, ima dovoljno mladih političara koji su svjesni da moraju živjeti zajedno. Nažalost, moram zaključiti da je najveći „neprijatelj“ Srba u BiH – da li u FBiH ili RS – sam Milorad Dodik sa njegovom zapaljivom retorikom.

Koliko ste neposredno upoznati s političkim stavovima i argumentima rukovodstva Republike Srpske? Zašto niste došli u Banjaluku, da razgovarate i sa njima, budući da vaše stavove u RS smatraju neobjektivnim i navijačkim?

U prvim nedjeljama i mjesecima sam putovao u Beograd, Zagreb, Ljubljanu i Sarajevo, kako bih razgovarao s različitim predstavnicima iz politike, privrede, nauke, kulture i civilnog društva. Pod premisom zajedno sa odgovornima na licu mjesta dalje razvijati mir, demokratiju i blagostanje, za čitav region, kao i da intenziviramo odnose s Njemačkom. Takođe sam sreo i političke predstavnike iz Republike Srpske; i s njima sam razgovarao. Sam Dodik nije imao vremena, u isto vrijeme sjedio je za stolom s Putinom u Moskvi. Putovanja u Banjaluku, Teslić i Kotor Varoš planirana su u ovoj godini. I tome se baš radujem!

Da li političare u Srpskoj smatrate jedinim krivcem za političku krizu u BiH?

Da budem jasan: moja kritika nije upućena svim političarima niti eksplicitno samo protiv Republike Srpske. To rado ističu Dodik i njegovi savjetnici. Nažalost, to su lažne objave koje autokrate rado šire. Smatram da su mnogi političari u RS prilično sposobni i dobri. S njima razmjenjujem usko mišljenja i iskustva. Oni isto tako smatraju politiku aktuelne Vlade RS štetnom – kako za zemlju, tako i za sopstveni narod.

Pored rastućeg etnonacionalizma u dijelovima političke elite, te korupcije, koja mora biti zaustavljena, u proteklim godinama je takođe stalno rastao ruski uticaj na Zapadnom Balkanu. Rusija koristi etničke napetosti između Bošnjaka, Srba i Hrvata u zemlji, kako bi proširila svoj uticaj.

Mogu vam reći da u Njemačkoj imam puno prijatelja Srba. Zajednički miran život funkcioniše optimalno, veliki dio srpske dijaspore me je intenzivno podržao u izbornoj kampanji. Bio sam gost u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hanoveru i bio sam sretan zbog srdačnosti kojom sam tamo dočekan. Ja volim moje srpske sunarodnike. Bitno je znati da sam principijelan čovjek; kritikom ne želim nikog nikada povrijediti, diskreditovati. Moja kritika nije etnički ni religijski motivisana, nego je fokusirana protiv političke nesposobnosti.

IZVJESTILAC

Zašto ste se ranije predstavljali kao izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan, da bi se kasnije ispostavio da ste izvjestilac SPD u Odboru za spoljnu politiku?

– Ja sam njemački parlamentarac sa težištem na spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Početkom decembra 2021. godine izabran sam kao član njemačkog Bundestaga u Odbor za spoljnu politiku, početkom januara me je radna grupa za spoljnu politiku moje SPD frakcije imenovala za glavnog izvjestioca za Zapadni Balkan. Ništa drugo nisam ni rekao ni izjavio. Preuzimanjem novih zadaća kao glavni izvjestilac moje partije za Zapadni Balkan u Odboru za spoljnu politiku Bundestaga stojim u jednakoj mjeri svim državama Zapadnog Balkana kao partner u saradnji na raspolaganju. Uvijek pod parolom – mir, demokratiju i blagostanje u regiji dalje razvijati i jačati, kao i intenzivirati odnose za bilateralnu saradnju s Njemačkom.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This