Loši potezi iz prošlosti stižu na naplatu: Kako će se Vlada Srpske zadužiti 1,7 milijardi KM?

Planirano zaduženje Vlade Republike Srpske od 1,7 milijardi KM u ovoj godini otvara pitanje realnih mogućnosti domaćeg finansijskog tržišta da iznese toliki teret.

Čak i ako postoji prostor za novo zaduženje na domaćem tržištu, ekonomski analitičari upozoravaju da će ono imati ozbiljne posljedice po privredu i građane.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da se Vlada sve više oslanja na ograničene domaće izvore, uz više kamatne stope i smanjenu dostupnost sredstava realnom sektoru, dok je izlazak na međunarodna tržišta praktično zatvoren zbog niza finansijskih i reputacionih rizika.

Na pitanje da li je realno da se Srpska može zadužiti za planirani iznos na domaćem tržištu, Stanić kaže da prostora ima, ali ne zbog toga što imamo jak finansijski sistem.

– Čak bi se moglo reći da je bankarski sistem Republike Srpske dosta slabašan i to je jedan od razloga za nešto više kamatne stope koje taj sistem zahtijeva prilikom zaduženja Vlade – rekao je on.

Istakao je da su samo dvije bankarske grupacije u Republici Srpskoj uvezane u veće bankarske grupacije, odnosno matične banke koje imaju sjedište u Evropskoj uniji, dok u Federaciji BiH postoje četiri ili pet takvih banaka.

– Slabašne banke teško dolaze do finansijskih sredstava i cijena tih depozita je po pravilu veća nego, na primjer, u Federaciji – kazao je Stanić.

Napomenuo je i da je oročena štednja kod domaćeg bankarskog sistema trenutno iznad dvije milijarde KM te da će taj novac sigurno biti stavljen na raspolaganje Vladi i javnom sektoru, ali će privreda, kojoj su ta sredstva mnogo potrebnija, kao i građani, ostati bez njih.

– Najveći dio tih finansijskih sredstava koja su trenutno oročena u domaćim bankama Republike Srpske otići će za finansiranje deficita i dugova Vlade Srpske – rekao je on.

Naglasio je da je problem u tome što su ta sredstva ograničena i što će sve manji dio novca ići prema građanima i privredi.

Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske u velikoj mjeri duguje bankama, zbog čega se vrši prebijanje ranijih kredita. Osim toga, javni sektor crpi oko 45 odsto ukupnih potencijala bruto domaćeg proizvoda u Republici Srpskoj, što predstavlja ogroman finansijski protok, pa su poslovne banke na neki način prinuđene da sarađuju sa Vladom Srpske i da se dogovaraju i o pitanjima zaduženja, kao i o cijeni po kojoj će ustupiti svoja finansijska sredstva.

Govoreći o mogućnosti izlaska na međunarodno tržište, Stanić je rekao da su trenutno prisutni brojni rizici kada je u pitanju Vlada Republike Srpske.

– Činjenica je da je u ranijim poslovima i u ranijem ponašanju bilo zaduženja koja nisu bila dovoljno transparentna, niti se znalo ko su kreditori, niti su bili poznati tačni i precizni uslovi zaduženja. U Republici Srpskoj je propalo nekoliko banaka, a depozitari nisu obeštećeni. I dalje imamo situaciju da, bez obzira na ukidanje sankcija Sjedinjenih Američkih Država, brojne evropske zemlje zadržavaju sankcije prema privrednim subjektima i građanima koji su klijenti tog finansijskog sistema – rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima, ponašanje u prethodnom periodu nije bilo dobro i kao rezultat toga danas imamo situaciju u kojoj će se teško pronaći odgovorni i transparentni međunarodni investitori i finansijeri koji bi bili voljni i spremni da ustupe svoja finansijska sredstva takvom dužniku kakav je Vlada Republike Srpske.

– Mogu se pronaći špekulativni krediti, ali su oni problematični, prvenstveno sa aspekta cijene, koja je po pravilu znatno viša u odnosu na normalne tržišne uslove – kaže Stanić.

Dodao je da svaki kreditor traži da se u određenoj mjeri obezbijedi i dobije garanciju, a da su te garancije najčešće dio imovine kojom raspolaže Republika Srpska.

– Nisam siguran da će, kada je riječ o ozbiljnim međunarodnim finansijskim institucijama i velikim finansijskim tržištima, Vlada u ovoj godini moći izaći na takva tržišta. Ona će se isključivo osloniti na domaće finansijsko tržište i eventualno na neki špekulativni kredit iz okruženja, za koji se neće znati ko je kreditor i pod kojim uslovima. Ti uslovi su, po pravilu, znatno nepovoljniji u odnosu na one koje bismo imali u saradnji sa ozbiljnim međunarodnim finansijskim institucijama – zaključio je Stanić.

Srpska info