Kandidatima na lokalnim izborima fokus društvene mreže, plakata sve manje

I dok smo navikli da predizborna kampanja za lokalne izbore u Republici Srpskoj donese pregršt plakata izlijepljenih tamo i gdje im nije mjesto, za ove lokalne izbore nešto drugačija slika. U istočnoj Hercegovini dominiraju poruke na društvenim mrežama. Ono što je najsigurnije, ni ove godine partije ne žale novac za oglašavanje i promociju.

Osim prvog dana, kada su neke stranke samo simbolično lijepile plakate, očigledno da ovaj način pridobijanja glasača odlazi u prošlost.

U Ljubinju, kako smo mogli čuti od tamošnjih vlasti, oni smatraju da plakati nisu potrebni jer se svi znaju i bez tog načina promocije. Slično je i u Gacku, gdje nismo vidjeli nijedan plakat, poslije onoga koji je označio i početak kampanje.

Sadašnjost ali i budućnost su društvene mreže koje su poslužile kao paravan ali i dobar način da informacija da je neki kanddat na listi dođe do “sigurnih” glasača, njihovih političkih oponenata, ali i apstinenata. Da su u Bileći otišli korak dalje, potrudio se radikal i aktuleni odbornik Dražen Dunđer koji je svoju poruku biračima poslao, ni manje ni više nego sa konja.

Politički subjekti nisu štedjeli novac ni prije dvije godine kada su održani Opšti izbori u Bosni i Hercegovini. Političke partije i kandidati u BiH potrošili su tada, tokom jednomjesečne izborne kampanje gotovo 600.000 maraka na reklame na društvenoj mreži Facebook, a ubjedljivo najviše je potrošio Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, čiji je ceh narastao na gotovo 80.000 maraka, objavio je ranije Capital.

Ipak, ovi izbori donijeće i još neke promjene, tako da će se smanjiti i distribucija glasova ( preciznije trgovina kandidata unutar jedne partije) posebno u onim sa velikim biračkim tijelom, jer od ovog izbornog ciklusa dobro je poznato da se mogu zaokružiti samo tri kandidata na jednoj listi.

Politikološkinja Nikolina Lozo naglašava za “Direkt” da se izborna kampanja za ove lokalne izbore razlikuje po nekoliko segmenata.

“Prvi segment je što imamo tehničke izmjene Izbornog zakona koje u nekoj mjeri mijenjaju i način glasanja, a samim tim i ponašanje kandidata. Druga stavka je što se za ove lokalne izbore stranke i kandidati više vremena i novca troše na onlajn oglašavanje putem društvenih mreža. Razlog za prisustvo na društvenim mrežama jeste što na taj način se može više poruka uputiti ka biračima i što sve stranke traže među mlađom populacijom potencijalne glasače, a mladi dosta vremena provode na društvenim mrežama”, dodala je Lozo.

Prema njenim riječima, plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama i internetu je finansijski mnogo isplativije i opravdanije u odnosu na oglašavanje na bilbordima i plakatima.

“Smatram da pojava oglašavanja na internetu nije iznenađujuća, jer taj trend imamo i u svijetu. Društvene mreže jesu postale najjače oružje tokom izborne kampanje, ali smatram da većina birača i prije izborne kampanje zna za koga će glasati i da društvene mreže kao ni bilbordi i plakati ne igraju veliku ulogu oko donošenja odluke za koga će birač glasati”, rekla je Lozo.

Kako do apstinenata?

Komunikolog Mladen Bubonjić rekao je za “Direkt” da glasači najčešće po nalogu glasaju za stranku, te da je teško doći do apstinenata.

“Politički marketing, odnosno reklame ili bilbrodi u suštini bi trebali da budu upućeni prema neodlučnim biračima koji nisu opredjeljeni, a neopredjeljeni glasači su apstinenti koje je teško motivisati da glasaju za bilo koga, tako da se postavlja pitanje i svrsishodnosti prezentacije i izlaska u javnost”, rekao je Bubonjić.

I gotovo da nema lokalne zajednice koja nije imala svog “hit” predstavnika u kampanji. Ubjeđuju birače, da je baš njihov, kako svi kažu originalan način, najbolji izbor, te tako pokušavaju da dobiju neko novi biračko tijelo. Hoće li im to biti kontraproduktivno ili smo zaista zemlja apsurda, gdje se politikom bavi, a kasnije i odlučuju oni kojima demokratija i nije jača strana, ostaje da se vidi 6. oktobra ove godine.

Direkt.portal