Razloge drastičnog zaoštravanje odnosa između Dodika i Zapada, kojem svjedočimo u posljednje vrijeme, mnogi su našli u otvorenom miješanju zapadnih diplomata, prvenstveno iz SAD i Velike Britanije, u unutrašnja pitanja BiH.
Posebno nakon što je Ustavni sud BiH, po brojnim ocjenama, donio pristrasnu odluku kojom se privremeno van snage stavlja Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Dodikova nervoza
Iako je lider SNSD i ranije imao žestoke verbalne okršaje sa zapadnim diplomata u BiH, a svako malo je najavljivao izlazak Republike Srpske iz BiH zbog kršenja Ustava i dejtonskog uređenja zemlje, retoriku koju Dodik posljednjih dana koristi kad govori o uticaju SAD i Zapada na ovdašnja politička dešavanja iznenadila je čak i redovne kritičare politike aktuelnog predsjednika Srpske.
– Generalno gledano, očigledno je da postoji neki razlog Dodikove nervoze. Pretpostavljam da postoji nešto što je vezano za njega lično, jer sve ovo što se trenutno događa nema realno opravdanje u nekim praktičnim potezima bilo koje strane ambasade u BiH, niti tu ima neke prave argumentacije – kaže za Srpskainfo počasni predsjednik PDP i bivši srpski član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
On smatra da skoro svakodnevni žestoki napadi lidera SNSD na ambasadore SAD i Velike Britanije u BiH, njegove poruke da je izgubio povjerenje u EU, kao i najavu prekida svake saradnje s NATO, mogu biti uzrokovani nekim „problemima lične prirode za koje niko od nas ne zna“, ili pak ekonomskom krizom koja se, prema njegovim riječima, „kuva“ u pozadini.
– Tu, prije svega, mislim na otplatu novca koji treba da ode za obveznice izdate na bečkoj berzi, a onda je u takvim uslovima moguće kreiranje novih političkih tenzija i pokušaj objedinjavanja srpskog naroda oko lidera koji je navodno „u krizi“. Vidjećemo da li je ovo još jedan Dodikov klasični pristup i priča za javnost. Podsjećam, jedine godišnje planove ANP, koji su potpisani sa NATO, a bilo ih je četiri ili pet, potpisani su od strane Dodika i nikog drugog. To dovoljno jasno govori da on jedno priča, a drugo radi – tvrdi Ivanić.
Nepotrebne tenzije
Politički analitičar Velizar Antić takođe kaže da mu nije najjasnije zbog čega je lider SNSD otvorio „nove frontove“ sa Zapadom u situaciji kad on lično, kao i njegova stranka, imaju apsolutnu vlast u Republici Srpskoj i na nivou BiH.
– Čitava politika Milorada Dodika u prethodnih nekoliko mjeseci zaista mi nije jasna i ne znam zašto to radi. Ne vidim u tome nijedan racionalan razlog, jer u ovom trenutku on ima apsolutnu vlast i trebalo bi da je potpuno miran u naredne četiri godine. Krenuo je u obračun s NVO, sa medijima, on “odlučuje” ko će biti američki i britanski ambasador u BiH, prijeti prekidom kontakata sa NATO… Podizanje takvih tenzija, po mom mišljenju, potpuno je nepotrebno, osim ako on zna nešto što mi ne znamo ili ne vidimo. Nejasno mi je zašto radikalizuje prilike na ovaj način i u ovakvom trenutku – kaže Antić za Srpskainfo.
On procjenjuje da bi jedino razumno objašnjenje moglo da bude to da je Dodik, kako kaže, „osjetio“ da je definitivno izgubio podršku Zapada, pa na ovaj način pokušava da ih ucijeni radikalizacijom prilika u BiH.
– Ne znam gdje će sve ovo završiti, ali me ne bi iznenadilo da se ponovo zaprijeti nekim referendumima od kojih, kao i ranije, neće biti ništa. Da ovo bude još jedna u nizu epizoda dizanja tenzija koje se kasnije utišaju – kaže Antić.
VIŠE NOVCA ZA “NEMOGUĆU” DRŽAVU
Iako lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske često voli da istakne kako je BiH “nemoguća i neodrživa zemlja”, predstavnici SNSD u zajedničkim institucijama BiH podržali su uvećane rashode za finansiranje institucija BiH u ovoj budžetskoj godini.
Tako će, na primjer, Parlamentarna skupština BiH u ovoj godini imati veći budžet za 3,2 miliona KM, Ministarstvo odbrane za čak 85,5 miliona KM, Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH za više od milion KM, Ministarstvo spoljnih poslova 8,2 miliona, Ministarstvo komunikacija i transporta 2,7 miliona, Ministarstvo finansija dva miliona, Uprava za indirektno oporezivanje za 50,3 miliona maraka…
