Krase bilborde, ali RIJETKO DONOSE ODLUKE: Od izbora do izbora, premalo žena u izbornoj trci, OVAJ PUT SAMO 29

Krase bilborde, ali RIJETKO DONOSE ODLUKE: Od izbora do izbora, premalo žena u izbornoj trci, OVAJ PUT SAMO 29

Ljepša strana bilborda. Ime više na izbornim listama, mjesto više na važnim sastancima. Mala brojka od izbora do izbora. Ovako, nažalost, zvuči kratka verzija priče o ženama u politici.

Svega 29 žena, od ukupno 385 kandidata, kreće u trku na lokalnim izborima u oktobru. Čak 114 opština nema nijednu ženu kandidatkinju.

Najviše žena u trci za (grado)načelnice dolazi iz SNSD-a (Mila Petković – Novo Goražde, Dušica Runić – Drvar, Milka Ivanković – Istočni Drvar, Snežana Ružičić – Jezero i Bobana Velaga Lipić – Bosanski Petrovac), iz SDS Volje naroda (Maja Dragojević Stojić – Prijedor, Jovana Kovačević – Novo Goražde, Nataša Kušlaković – Donji Žabar, Sanja Đurić – Milići i Željka Ikonić – Rogatica) i iz redova HDZ BiH (Ivana Smoljo – Busovača, Mirjana Golub – Fojnica, Iva Raguž – Čapljina, Lucija Pavlović – Bugojno  i Božana Bilandžija – Jajce).

Po dvije kandidatkinje imaju SDP BiH (Emira Karić – Doboj Istok i Jasminka Begić – Doboj Jug) i Naprijed BiH (Nihada Okanović – Gračanica i Lejla Karović – Goražde), dok po jednu kandidatkinju imaju HDZ 1990 (Daliborka Matošević – Usora), Koalicija trojka (Benjamina Karić – Novo Sarajevo), RSS (Gorica Rikić – Ugljevik), SDA (Erna Merdić Smailhodžić), Naša stranka (Behija Kulović – Kakanj), Demokratska fronta (Dajana Čolić – Lukavac) i Narodni front (Jelena Trivić – Banjaluka).

Tri kandidatkinje natupaju kao nezavisni kandidati (Branka Branković – Petrovac, Delila Šahinović – Velika Kladuša i Smiljka Radlović – Bosansko Grahovo).

Patrijarhalno društvo

Mala zastupljenost žena, od izbora do izbora, uobičajena je stvar – kaže predsjednica Upravnog odbora Fondacije „Udružene žene” Banjaluka, Nada Golubović.

– Mi smo do sada imali najviše šest gradonačelnica, ako izuzmemo Benjaminu Karić, koja nije birana direktnim izborima. Uglavnom nema žena na tim mjestima, a i ako ih ima, ima ih u malim opštinama, koje za te stranke nisu toliko značajne – smatra ona.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Razlog za to je, kaže, patrijarhalno društvo u kojem živimo, ali i stranke koje su vezane za vođu.

-Mi, u strukturama stranaka, imamo puno žena, međutim, kada je riječ o bitnim odlukama, sve zavisi od toga šta kaže šef stranke. Žene najčešće, kada uđu u politiku, zastupaju iste interese kao muškarci. Obično ne uvažavaju ženske prioritete – kaže ona.

Rijetko koja žena, prema njenim riječima, „iskoči“ iz modela stranke.

-Kao pozitivan primjer, izdvojila bih ženu iz bivšeg sistema, gospođu Nadu Tešanović, zahvaljujući kojoj smo dobili prvi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, a uspjeh je i to što smo dobili ženu člana Predsjedništva – istakla je ona, uz poruku da žene mogu da naprave pomake, ukoliko se potrude.

“Muški posao”

Da se politika kod nas još uvijek smatra muškim poslom, iako to nije tako – kaže poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović.

-Ovo društvo je nametnulo toliko obaveza i očekivanja od žene, tako da rijetko koja ima tu privilegiju da se posveti nekom poslu 24 sata, a politika jeste takav posao – tvrdi ona.

tanja vukomanović narodni poslanik u skupštini republike srpske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Žene, kaže, imaju mnogo težu startnu poziciju u odnosu na muškarce, počevši od obaveza u kući.

-Mnoge žene su pristale da budu statistika, da uljepšavaju bilborde, da pune kvotu na listama. U mnogim strankama, na stolovima za kojima se odlučuje, nema žena – ističe Vukomanovićeva.

Ipak, dodaje, ima i onih žena koje svojim radom i trudom daju nadu mladim političarkama i djevojkama.

Nije baš da se ništa ne mijenja, ali se mijenja jako sporo. Žene treba da shvate da ne treba da ulaze u politiku kada ih zafali na sastanku ili na listi, već kada požele nešto da mijenjaju. Uvijek sam se pitala zašto nema više žena u politici i onda sam i sama, kada sam postala majka, shvatila da nas nema nigdje. Ali, ne smijemo odustati, trebamo nekako balasirati između privatnog i poslovnog. To je teret žene – zaključila je ona.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This