Izbori 2023 održani su nešto više od godinu i po dana od prethodnih parlamentarnih, gradskih i predsjedničkih izbora.
Na vanrednim parlamentarnim izborima učestvovalo je 18 izbornih lista.
Na beogradskim izborima građani su birali kandidate sa 14 izbornih lista, dok ih je na pokrajinskim izborima bilo 13.
Kada se metež stišao, ostale su tri glavne dileme: S kim će SNS formirati Vladu; Šta će biti sa opozicijom i Nestorović kao iks-faktor.
Ko će u novu Vladu
Srpska napredna stranka je sa osvojenih 46,63 odsto na izborima dobila apsolutnu većinu i sa 128 mandata je u lagodnoj poziciji da samostalno formira novu vladu.
To je jedan od mogućih scenarija, ali su male šanse da se to i desi, ako uzmemo u obzir da od 2012. nije posegla za tom taktikom.
Na raspolaganju su joj još dvije opcije: da kabinet u Nemanjinoj 11 formira samo sa tradicionalnim manjinskim partnerima, poput Bošnjaka i Saveza vojvođanskih Mađara, ili da im se priključi partner s kojim je od 2012. godine, Socijalistička partija Srbije.
Govoreći o tome, lider SNS Miloš Vučević je rekao da će razgovarati sa SVM ali i sa Bošnjačkim strankama jer je, prema njegovim rečima, važno da dve najveće etničke grupe, Mađari i Bošnjaci, u Srbiji budu uključene u izvršnu vlast.
– Pokušaćemo da napravimo jedan širi politički dogovor. Nesporno su izbori održani u fer i demokratskoj atmosferi i pozdravljam odluku predsjednika Srbije da nema izbora naredne četiri godine. Ovo je mandat koji nam je potreban u punom kapacitetu jer nas čekaju razgovori oko KiM, borba za Srbiju, kao i EXPO 2027. Građani su birali Vladu za mandat u naredne četiri godine, to smo rekli i prije izbora – rekao je Vučević.
Bojan Klačar, programski direktor Cesida, kaže za “Blic” da se čini da su puno veće šanse da ćemo svjedočiti još jednoj koalicionoj vladi.
– U toj Vladi gotovo sigurno će biti manjinske stranke, poput Saveza vojvođanskih Mađara i Stranke pravde i pomirenja Usamea Zukorlića. Ostaje dilema da li će u njoj biti i predstavnici hrvatske manjine, a meni se čini da postoje ozbiljne šanse da do toga dođe – kaže Klačar.
Što se tiče uloge Socijalističke partije Srbije, bez obzira na broj glasova koji su osvojili, SNS ima puno razloga da s njima uđe u Vladu.
– Prvi razlog je podjela odgovornosti, drugi je činjenica da je SPS u lošijoj pregovaračkoj poziciji i treći da su neophodni za većinu u Beogradu – kaže Klačar.
Šta će biti sa opozicijom
Šta će se poslije izbora dogodit sa najvećom opozicionom koalicijom “Srbija protiv nasilja”?
Sljedeći republički izbori trebalo bi da budu održani tek za četiri godine, pa je, sudeći na osnovu dosadašnje prakse, upitno da li će savez u tom periodu moći da se zadrži u ovakvom obliku.
Razjedinjenje opozicije smo već gledali poslije izbora prošle godine, kad se grupacija “Ujedinjeni za pobedu Srbije” raspala, a svaka od stranaka formirala svoj poslanički klub u Skupštini Srbije.
S druge strane, do novog ujedinjenja je došlo ove godine, doduše sa nešto drugačijim partnerima.
Klačar kaže da će “Srbija protiv nasilja” sigurno biti drugačijeg karaktera od prethodnog saveza i da barem kratkoročno neće krenuti putem podjela.
– Nekoliko je razloga za to. Među njima su trenutni protesti, a oni traže homogenizaciju, ne bi trebalo da dolazi do raslojavanja. Tu si i lokalni izbori koji će biti održani za nekoliko mjeseci i bilo bi pogrešno da prije njih dođe do potresa – kaže Klačar.
Ova koalicija je pokazala, navodi Klačar, malo više jedinstvenosti nego prethodna.
– Naravno, ne možemo da predviđamo na duže staze, naročito ako uzmemo u obzir da je najavljeno da izbora neće biti u naredne četiri godine – ističe Klačar.
Nestorović kao iks-faktor
Poslije lokalnih izbora u Beogradu naprednjaci sa SPS imaju 54 mandata, možda i 55 poslije ponavljanja izbora na nekoliko izbornih mjesta, što je 1 do 2 manje nego što je potrebno da formiraju vlast.
S druge strane, “Srbija protiv nasilja” ima 43 mandata, pa čak i u koaliciji sa 7 poslanika liste “NADA za Beograd” nemaju dovoljno za formiranje vlasti.
Nedostaje im šest, tačno onoliko koliko je osvojio Branimir Nestorović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, komentarišući situaciju, rekao da vjeruje da će Šapić biti ponovo gradonačelnik, a da će, ako Branimir Nestorović ne podrži nikoga, doći do ponavljanja izbora.
Nestorović je najavio da da neće sarađivati ni sa SNS, ni sa prozapadnom opozicijom, što bi moglo da dovede do novih izbora u Beogradu. Ipak, Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka vjeruje da to neće biti slučaj.
– Teško je očekivati nove izbore. SNS može da uzme nekoliko poslanika Nestoroviću, možda mogu da uzmu neke poslanike iz koalicije NADA, pa čak i “Srbije protiv nasilja”. Imaju mnogo više opcija koje su na stolu pre nego što bi se išlo na nove izbore – kaže Spasojević.
On kaže da mu Nestorović djeluje kao da tvrdi pazar, ali da on nije neko ko u potpunosti kontroliše svoje odbornike.
– Prema njegovoj reakciji ne djeluje da je zainteresovan za neku koaliciju. Više mu se sviđa da djeluje neformalno i sa strane, te da ima neki izborni uticaj, kao što je i prošli put. Sad je jasno da je on donio puno Dverima na prethodnim izborima. Više djeluje kao neko ko će stajati sa strane i čekati bolju priliku. Mada, pitanje je šta uopšte želi. Ta čitava koalicija je čudna – kaže Spasojević.
Srpskainfo
