Grmuša: Suverenistička politika donijela bi bolja vremena Srpskoj

„Mene to izuzetno nervira. Sve više osjećam neku vrstu prkosa, revolta i inata da želim da budem dio političke platforme koja kaže ‘Svaka čast svima, poštujemo sve prijatelje, ali mi odluke donosimo ovdje’. Te odluke nisu ratoborne niti protiv bilo koga, želimo da sarađujemo sa svima. Mislim da bi suverenističkom politikom došla mnogo bolja vremena i za RS i za cijelu BiH“, kazao je Grmuša.

NN: Izjavili ste da je Republici Srpskoj više nego ikad potrebna suverenistička politika koja ne zavisi ni od kakvih tajkuna i moćnika te da je to, između ostalog, politika budućnosti. Da li, po Vašem mišljenju, ijedna politička partija u RS ispunjava to?

GRMUŠA: Stav međunarodnih svjetskih i regionalnih političara i ambasadora je da ljudima u BiH, a što mene žalosti, i u Republici Srpskoj, sve treba nacrtati i objasniti, a da ništa ne znamo sami, nego da trebamo mig podrške da li sa istoka, zapada, sjevera ili juga. Mene to izuzetno nervira. Sve više osjećam neku vrstu prkosa, revolta i inata da želim da budem dio političke platforme koja kaže „Svaka čast svima, poštujemo sve prijatelje, ali mi odluke donosimo ovdje“. Te odluke nisu ratoborne niti su protiv bilo koga, želimo da sarađujemo sa svima. Smatram da je takva politika potrebna Republici Srpskoj i da sa takvom porukom treba da idemo prema predstavnicima Hrvata i Bošnjaka u BiH. Nisu oni u ništa povoljnijoj poziciji od nas, svi su oni patili i pate od istih problema. Brojni njihovi problemi su tu jer su vjerovali moćnicima koji su im govorili da vjeruju njima, a ne sami sebi. Ovo nisu novi stavovi, to su stavovi Petra Kočića i nekadašnje „Mlade Bosne“, u kojoj su bili i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Mislim da bi suverenističkom politikom došla mnogo bolja vremena i za RS i za cijelu BiH. U svim političkim partijama mislim da većina članova to želi, ali rukovodstva tih stranaka imaju određenu vrstu „zazora“, te imamo ljude koji drže do mišljenja rukovodstva.

NN: Uputili ste Ustavnom sudu zahtjeve da se ukine naknada za vodomjer u nekoliko lokalnih zajednica i to je učinjeno. Koji su naredni potezi te šta će Milko Grmuša učiniti kako bi se nelegalno naplaćivanje zaustavilo?

GRMUŠA: Gdje god su me ljudi obavijestili da je ta naknada na ovaj način definisana, ja sam te inicijative podnio Ustavnom sudu RS. Do sada su te inicijative osporene u Banjaluci, Mrkonjić Gradu i prije nekoliko dana u Zvorniku. Javili su mi se mladi ljudi iz Doboja, pa ćemo vidjeti šta će biti s tim. Postoje neke naknade koje su toliko nepotrebne, ali one nisu nelegalne, već su donesene u okviru zakona, a ja sam na raspolaganju građanima.

NN: Vidimo da su cijene usluga komunalija u Banjaluci porasle. Da li je to, po Vašem mišljenju, legalno i da li je potrebno poskupljenje u ovoj situaciji izazvanoj inflacijom i poskupljenjima skoro svega?

GRMUŠA: Uvjeren sam da su poskupljenja jednostavno stvar dogovora različitih političkih faktora koji su, da bi podržali jedno poskupljenje, tražili da dođe do drugog poskupljenja. Ja sam bio protiv svega toga, i za grijanje, i za vodu, i za smeće. Za sve ono protiv čega sam imam argumente i uvijek kažem zbog čega sam protiv. Na primjer, nerealno mi je da poskupljuje voda jer je „Vodovod“ u velikom minusu, a nakon nekoliko dana od poskupljenja uvode se besplatni priključci za vodu. Pa zašto su onda drugi ljudi plaćali priključke i hoće li njima biti vraćen novac?

NN: Bivša potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić formirala je novu političku partiju Narodni front i već je „pokupila“ nekoliko kadrova PDP-a. Kako Vi komentarišete ovo, da li ste zadovoljni stanjem u PDP-u i da li je ovo, po Vašem mišljenju, rasparčavanje opozicije?

GRMUŠA: Mislim da je opozicija u Republici Srpskoj u dubokom problemu. Od 2006. godine naovamo, ne vidim da je opozicija ikada shvatila lekcije velikog debakla koji se desio tada.

Jedino što ju je okupljalo u ovih 17 godina je to što je bila protiv vlasti, ali ne vidim druge faktore.

Ovo može konačno biti uvod da se te stvari završe. Profesoricu Trivić poznajem nekoliko godina i imam veliko poštovanje za nju, zajedno smo odlično sarađivali i želim joj svu sreću. Ko je kome uzeo odbornika, mislim da to nije važno, a najbliže saradnike nikad ne bih napadao jer su nešto promijenili, jer bih tako napadao i sebe. Ako opozicija radi isto što i vlast, ubija vjeru u narodu da je moguće drugačije ponašanje. Najodgovornija za loše stanje u RS je vlast, a najodgovornija za to što narod ne vjeruje da su promjene moguće je opozicija. Što se tiče zadovoljstva u PDP-u, ja sam poslije izbora rekao da mene zanima da politički djelujem na platformi nečeg što je šire od prostih partijskih interesa i to je bila ideja „Banjalučkog bloka“ i da okupim što više odbornika kako bi djelovali u opštem interesu. Sve partije su u ozbiljnoj krizi i ovo što one rade vodi njihovom usitnjavanju, pa i nestanku, a tu mislim i na najveću partiju. One više ne mogu da motivišu obrazovane i sposobne mlade ljude da se bave politikom. Nadam se da će PDP to shvatiti i da neće ići stranputicom.

NN: Da li ste zadovoljni teniskim turnirom Srpska open? Da li je grad trebalo da se zaduži višemilionskim kreditom kako bi se ovo sve realizovalo?

GRMUŠA: Ja sam i prije Srpska opena govorio da to nije potrebno, jer će biti utrošeno previše novca. Znam da je većina Banjaluke željela taj turnir, a većina odlučuje. Ipak, ja kao manjina imam pravo na svoje mišljenje. Ono što mene najviše brine jeste to šta sa tom dvoranom sada poslije turnira? Pa ni dvorana „Borik“ nije u punom kapacitetu, jer, nažalost, nemamo dovoljno vrhunskog sporta i sportista u Banjaluci. Za taj novac koji je grad Banjaluka dao za turnir mogli smo u 57 mjesnih zajednica napraviti po dva igrališta, gdje bi stasavali neki novi vrhunski sportisti. Upitne su i dozvole sve za gradnju, ali nadam se da će se to povoljno riješiti. Takođe, pitam se ko će to poslije održavati i ko će to platiti?

NN: Kao pravnik, šta mislite o posljednjim dešavanjima u vezi sa imovinom Bosne i Hercegovine? Kome ta imovina pripada?

GRMUŠA: Kada je u pitanju imovina, najviše procentualno mora da pripada građanima, lokalnim zajednicama, pa potom entitetima, pa na kraju zajedničkim institucijama BiH.

Prvo što treba da se riješi je pitanje propitivanja nacionalizacije koja je izvršena 1945. i 1946. godine i dobar dio imovine koja je tada nasilno oduzeta treba da se vrati vlasnicima ili nasljednicima.

Republika Srpska ima snažne pravne argumente da to dokaže, jer nigdje u Ustavu BiH ne piše da je to imovina BiH.

Posebno je važno ukazati na licemjerje međunarodne zajednice i OHR-a. Zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt je 2001. ili 2002. godine učestvovao sa svojim ekspertima u izradi Zakona o javnoj imovini Brčko distrikta, gdje je sva javna imovina proglašena imovinom Brčko distrikta. To nije sporno, i to se dešava i dan-danas, a sporna je imovina Srpske?

(Nezavisne)