EU lomi koplja oko sankcija Miloradu Dodiku

EU lomi koplja oko sankcija Miloradu Dodiku

Evropska unija (EU) će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagovati konkretnim mjerama protiv zvaničnika RS koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcionisanje državnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH), najavljeno je u Briselu.

Peter Stano, portparol EU, je nagovijestio da će se u francuskom gradu Brest krajem ove nedelje održati neformalni susret ministara inostranih poslova EU i da će se šefovi diplomatije takođe okupiti na redovnom sastanku u Briselu 24. januara. Na jednom ili na oba susreta će se, prema Stanovim riječima, raspravljati kakav će biti odgovor EU na nastalu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Države članice interno razgovaraju o tome kako da pristupe ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima Stano. On je objasnio da je EU do sada prenosila poruku i pozivala sve ključne aktere da se angažuju u prevazilaženju krize.

„Kada svi napori propadnu tada će države članice EU odlučiti kada je pravo vrijeme da se koriste odgovarajuća sredstva”, naveo je Stano.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

“Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopštio je o sankcijama podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brajan E. Nelson.

SAD su time proširile postojeće sankcije iz 2017, dok EU već od 2011. ima postavljen okvir za uvođenje sankcija u BiH. EU se, međutim, iako su neke od članica to tražile, nije pridružila novim američkim sankcijama. Zvaničnici Evropske unije su, pod uslovom da ostanu anonimni, za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je vrijeme za „brutalno kažnjavanje” Milorada Dodika. Međutim, kako je rečeno, postoji problem u nedostatku jedinstvenog stava, prije svega zbog tvrdog protivljenja Mađarske.

Camille Cerise Gessant (Kamil Seriz Žesan), zamjenica glavnog i odgovornog urednika u evropskoj novinskoj agenciji Agence Europe, koja pokriva pitanja proširenja takođe smatra problematičnom činjenicu da u EU nema jedinstvenog stava kada su u pitanju sankcije.

„Ako se Njemačka založi za mjere, Mađarska je već rekla da će glasati kontra mjera protiv Dodika. Sankcionisanje manje važnih ljudi bilo bi neefikasno. Evropska komisija bi sama po sebi mogla da smanji neka sredstva pomoći, ali pošto su sredstva za cijelu zemlju, mislim da bi moglo biti komplikovano ciljati samo jedan dio i da će oštetiti ljude a ne političare”, rekla je za RSE Gessant.

Ona je mišljenja da Evropljani već razgovaraju o situaciji u Bosni, ali „kao što je poznato EU uvek treba vremena da odluči”, a posebno kada je reč o susjedstvu.

„Već postoji pravni osnov da se usvoje sankcije, ali ne znam da li je dovoljna retorika da se donesu mjere ili su im potrebne i činjenice”, smatra Gessant.

Koje mjere EU su na stolu?

U saopštenju koje je u ponedeljak 10 januara izdala Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) upozorava se da, ako se situacija dodatno pogorša, „EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne (financijske) pomoći EU“.

Peter Stano je novinarima izjavio da EU ima na raspolaganju „širok obim mjera” a ne samo dva segmenta koja se tiču ukidanja financijske pomoći ili sankcija.

„Možemo sa opredjeliti za potpunu izolaciju – za ignorisanje. Pobrinuti se da ova osoba (Dodik) bude potpuno po strani. Možemo ciljati ljude ili institucije oko njega”, kaže za RSE jedan evropski izvor upućen u proces. Ovaj izvor podvlači da u bilo kakvom odlučivanju treba imati na umu koje mjere mogu uticati na ljude u BiH jer se ne želi kažnjavati građane.

Za mnoge u Briselu konkretne sankcije bi bile najadekvatniji odgovor na akcije, međutim, radi se o veoma komplikovanom procesu u odlučivanju, pogotovo kada se sve države EU ne slažu za ovom idejom. Ukidanje financijske pomoći, prema zvaničnicima EU, je najmanje poželjna opcija za Brisel, jer bi se time pogodili građani Bosne i Hercegovine a ne lično Milorad Dodik.

Okvir sankcija i bez konsenzusa u EU?

Postojeći okvir sankcija koji je na snazi od 2011. godine je praktično prazan papir na koji se eventualno mogu dodati imena onih osoba za koje se smatra da ugrožavaju funkcionisanje državnih institucija BiH i aktivno rade na destabilizaciji zemlje. Međutim, u tekstu usvojenog okvira iz prošle dekade nije konkretno navedeno na koji način bi se eventualno dodavala imena sankcionisanih osoba, odnosno, da li bi za to bio neophodan konsenzus država članica ili moguće glasanje kvalifikovanom većinom u EU. Kvalifikovana većina u procedurama EU podrazumeva glasanje 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog broja populacije EU.

Tekst ovog okvira sankcija, koji je usvojen, kako kažu naši sagovornici, u potpuno drugačijem kontekstu i drugačijoj situaciji koja je tada vladala, sada je tema rasprave na nivou pravnih eksperata, koji razmatraju mogućnosti kako bi se moglo ići dalje.

„Pravno je moguće da se izglasaju sankcije samo sa kvalifikovanom većinom jer tekst okvira je u ovom smislu nejasan: ne spominje niti konsenzus niti kvalifikovanu većinu”, tvrdi jedan pravni ekspert.

Izvori iz EU ne negiraju da je ova opcija, u pravno smislu moguća ali podsjećaju da u paksi, kada postoje ovakvi nejasni tekstovi dokumenata, države članice uvek nastoje da postignu konsenzus.

Odluka o načinu glasanja o mogućim sankcijama u okviru postojećeg okvira sada je na zemljama članicama EU. Više evropskih izvora na isključuju mogućnost da se ide ka glasanju sa kvalifikovanom većinom, ako Mađarska nastavi da preti vetom.

Njemačka, kako je rečeno za RSE, je tvrdo pri stavu da se Dodik mora sankcionisati, te radi na ubjeđivanju ostalih zemalja članica koje nisu potpuno sigurne da su sankcije najbolji odgovor na krizu. Osim Mađarske koja je najglasnija, kako se saznaje, ima još nekoliko država članica EU koje i dalje oklijevaju.

(Vijesti / RSE)

CATEGORIES
Share This