Građani, mimo stranaka, žele da utiču na razvoj svojih naselja

Građani, mimo stranaka, žele da utiču na razvoj svojih naselja

Banjalučani u februaru biraju nova rukovodstva u savjetima mjesnih zajednica, a za razliku od zadnjih izbora u MZ, u trci za glasove birača se sve više uključuju grupe građana, koje van stranačkih okvira žele da predlože svoje kandidate.

Savjeti mjesnih zajednica predstavljaju sponu između raznih dijelova grada, te gradske administracije i omogućavaju neposredno učešća građana u lokalnoj samoupravi. U praksi Savjeti MZ se zalažu za uređenje naselja (izgradnju puteva, vodovoda i kanalizacije, vrtića,…) rješavanje problema vezanih za stanovanje, za oblast komunalni djelatnosti (odvoz smeća, postavljanje kontejnera, čišćenje snijega), zatim za oblast zdravstvene i socijalne zaštite, zaštite životne okoline.

Ovi izbori su do sada uglavnom bili interesantni za političke partije, koje su na ovaj način na mikronivou pozicionirali svoje kadrove. To po svemu sudeći više nije slučaj jer će u ovom izbornom krugu političke partije, osim međusobne konkurencije, voditi računa o još jednom rivalu – građanima koji žele sami da imaju veću ulogu u razvoju mjesta u kojima žive.

Naime, predlagači kandidata na izbornim listama mogu biti političke partije koje na području Banjaluke imaju gradski odbor ili drugi vid organizacije, udruženja građana koja su registrovana i djeluju na području grada, kao i grupe građana uz potpise podrške.  Upravo ova posljednja grupa, je prema zvaničnim informacijama, pokazala veliki interes za ovu rundu izbora u MZ .

Predsjednik Gradske izborne komisije Nada Batinar je potvrdila da se radi punom parom kako bi sve bilo spremno za izbore u MZ.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA

Kazala ja da je ove godine, u odnosu na prošli put kada su održani ovi izbori, primjetan izražen interes različitih grupa građana, koje žele da predlože svoje kandidate za članove savjeta mjesnih zajednica.

– Do sada smo izdali 117 obrazaca za prikupljanje potpisa podrške. To je jedan podatak koji nas u Komisiji impresionira – poručila je ona.

Objasnila je da broj potpisa podrške zavisi od veličine mjesne zajednice u kojoj grupa građana želi da predloži svoje kandidate.

– U zavisnosti od mjesne zajednice, potrebno između 30 i 100 potpisa. Isto tako, grupe građana mogu predložiti najmanje jednog kandidata, a najviše onoliko koliko se bira članova savjeta u toj mjesnoj zajednici – rekla je Batinar i dodala da mjesne zajednice nemaju identičan broj članova savjeta.

 

– U zavisnosti od broja birača po mjesnim zajednicama, bira se i različiti broj članova savjeta. Tako da mjesne zajednice, koje imaju do 1.000 birača imaju pet članova savjeta, u MZ od 1.000 do 5.000 birača, bira se sedam članova, a od 5.000 do 10.000 bira se devet članova. U MZ sa preko 10.000 birača glasači biraju 11 članova savjeta, to je na primjer slučaj sa MZ Starčevica –kazala je ona.

Sociolog Vedran Francuz smatra da ovaj zaokret u odnosu na dosadašnju praksu predstavlja znak da građani postaju više zainteresovani za rad lokalne zajednice te da lično žele biti više uključeni u određene politike, koje utiču na razvoj njihove mjesne zajednice i grada u cjelini.

– Ipak kada govorimo o Banjaluci, činjenica je da imamo i podjele u gradu. S jedne strane, jednog od najpopularnijih političara u BiH Draška Stanivukovića, a s druge strane većinu koju predvodi SNSD- rekao je on.

FOTO: ALEKSANDAR GLUVIĆ
FOTO: ALEKSANDAR GLUVIĆ

Kazao je da je poznato da Stanivuković nema skupštinsku većinu te da je moguće da upravo taj raspored političkih snaga u Banjaluci dodatno motiviše sve političke faktore da se angažuju oko ovih izbora koji su “ujedno i test odmeravanja snaga u gradu Banjaluci”.

– Zasigurno da većem interesovanju građana doprinosi i sam gradonačelnik koji gotovo svakodnevno upoznaje javnost sa svojim radom i tako podiže svijest građana o važnosti uključivanja u politički život, na bilo kakav način – zaključio je Francuz.

Na području Grada Banjaluka ima 57 mjesnih zajednica. Prethodni izbori za članove savjeta su održani u martu 2017. godine. Tada je glasalo oko 22.000 građana, a na listama se nalazilo ukupno 1.020 kandidata. Njihov mandat je trebalo da traje četiri godine, ali pandemija je to promjenila.

Izbori za nove članove saveta MZ će se održati 20. februara od devet do 17 časova i to sa skoro godinu dana zakašnjenja. Naime, ovi izbori su se trebali održati najkasnije 90 dana nakon konstituisanja Skupštine grada. Novi saziv je oformljen početkom januara prošle godine ali izbori nisu održani, zbog loše epidemiološke situacije.

ROKOVI

Predsjednik GIK Nada Batinar je kazala da će izbori za članove savjeta mjesnih zajednica biti organizovani na 115 biračkih mjesta, kao i 2017. godine. Rok za predaju kandidatskih lista je 5. februar do 16 časova. Isto tako ovlašteni predlagači mogu predložiti po jednog člana biračkog odobra i njegovog zamjenika za provođenje izbora u mjesnoj zajednici do 7. februara do 16 časova. Članovi tih odbora moraju biti upisani u Centralni birački spisak mjesne zajednice za koju se predlažu.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This