Zašto Dodik funkcionalnu nepismenost smatra nacionalnim interesom?!

Zašto Dodik funkcionalnu nepismenost smatra nacionalnim interesom?!

Nedavna rasprava koja je na zahtjev srpskog člana Predsjedništva vođena u NSRS a koja se ticala zaštite vitalnog interesa u oblasti obrazovanja, pokazala je svu ruiniranost aktuelne vlasti i svjesnu namjeru da se sakriju katastrofalni rezultati u oblasti obrazovanja, a koji su ispitivani međunarodno prihvaćenom metodologijom.

Koliko su učenici dobro pripremljeni za učenje, rad i život u digitalnom svijetu, pitanje je na koje bi trebao da da odgovor Međunarodno istraživanje kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023. godine.

Namijenjeno je učenicima u njihovoj osmoj godini školovanja i odnosi se na njihovu sposobnost korišćenja kompjutera za istraživanje, komunikaciju kod kuće, u školi. U projektu učestvuje 30 zemalja, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a testiranja će biti održana u prvoj polovini iduće godine.

Dakle, šta je sporno za Dodika? Za Dodika su sporne odluke o odobrenju zaključivanja sporazuma.

Radi se o Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023, Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju TALIS 2024 i Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS 2023.

Šta je funkcionalna (ne)pismenost?

Za razliku od formalne ili osnovne pismenosti koja kod nas podrazumijeva da imate osnovnu diplomu određenog znanja, danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja, komuniciranja koje nisu uvijek čak ni pisane forme nekad su to grafičke i neke druge forme, koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano. Da imamo stav u odnosu na to šta je pročitano, da smo sami u stanju da proizvedemo određeni pisani tekst koji, isto tako, nije samo reproduktivni nego ima sadržaj i smisao.

Za razliku od prve koja je kod nas često samo pokrivana formalnom diplomom ili svjedočanstvom, ko zna kako stečenim, ova vrste pismenosti se provjerava standardizovanim testovima, jer  bez funkcionalne pismenosti mi nismo, kako bi sama riječ rekla, funkcionalni, i nismo u stanju da funkcionišemo u društvu.

Šta je pokazao PISA test za BiH?

Da postoji potreba za ovakvom vrstom provjere znanja učenika pokazao je PISA test (Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika) kada su se učenici iz BiH pridružili više od pola miliona 15-godišnjaka iz 79 zemalja koje su učestvovale u PISA 2018 testu. Rezultati za sve zemlje objavljeni su u Sarajevu 3. decembra 2019. godine, a BiH se od 79. zemalja koliko ih je učestvovalo našla na 62. mjestu. Djeca u BiH su za sve tri oblasti u prosjeku tri godine školovanja iza njihovih vršnjaka u zemljama OECD-a.

Objavljeni rezultati testiranja matematičke, čitalačke i pismenosti iz prirodnih nauka učenika u Bosni i Hercegovini pokazali su da čak 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim naukama ne dostiže funkcionalnu pismenost. To znači da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, posebno u matematičkoj pismenosti.

Testiranje nekoliko hiljada 15-godišnjaka iz cijele zemlje je pokazalo da li i koliko imaju upotrebljivog znanja za svakodnevnicu. Učenici su ostvarili lošije rezultate u odnosu na većinu svojih vršnjaka iz regije i ostatka svijeta.

Od 79 zemalja svijeta, u kojima je provedeno testiranje, Bosna i Hercegovina je na 62. mjestu. Lošiji su samo Sjeverna Makedonija i Kosovo. Na prvom mjestu je Kina.

U pismenosti iz prirodnih nauka, Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana u regiji.

To znači da prema tada dobijenim podacima, svaki drugi 15-godišnjak iz BiH ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.

Stvarna pozadina je prikrivanje stanja u obrazovanju

Iako je Dodik navodno tražio da se zasebno rade istraživanja za RS, činjenica je da iz kumulativnih istraživanja nije nikakav problem da se izvuku rezultati za RS, tim prije što je nivo funkcionalne nepismenosti koji je za BiH gotovo identičan i u entitetima.

Pravi razlog Dodikovog odbijanja je u stvari prikrivanje stanja u obrazovanju i činjenice da ovoj vlasti kvalitetno obrazovanje predstavlja prijetnju, jer nepismenim i neukim narodom je najlakše vladati.

Takođe, pokazalo bi se da se godinama ne ulaže u obrazovni sistem, u osavremenjavanje i opremanje škola, kao i da je negativna selekcija i  loša kadrovska politika zapošljavanja pod dominacijom stranaka na vlasti proizvela katastrofalno lošu obrazovnu strukturu nastavnog kadra.

Reforma obrazovanja bi svakako treba da bude jedan od prioriteta, a ovo istraživanje bi ukazalo na potrebne pravce djelovanja.

Međutim, ovoj i ovakvoj vlasti nikakva reforma nije prioritet, a polupismeno stanovništvo nije u stanju da prepozna svoje prave interese, jer ih i ne zna. Sve dok se takvo stanje ne promjeni, ovakvi će da vladaju i upravljaju. I zamajavaće nas vitalnim interesima i sličnim lažama i paralažama.

ISTOK

 

 

 

CATEGORIES
Share This