Kako se to radi i kako moderni “autfit” može ići pod ruku sa provjerenim estetskim vrijednostima, pokazali su učesnici u EU projektu „ReCulture: Rebrendiranje ustanova kulture Zapadnog Balkana“, koji je dio programa “Kreativna Evropa”.
Izazovno putovanje je počelo baš u nedoba, u godini korona pandemije i potrajalo je punih 40 mjeseci.
Za to vrijeme Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Kulturni centar Trebinje, Spomen zbirka Pavla Beljanskog iz Novog Sada i Umjetnička kolonija Danilovgrad su promijenili svoj vizuelni identitet.
A to znači promjene u svim aspektima: od štamapnih materijala, logotipa i suvenira, do redizajna veb stranica i novog pristupa društvenim mrežama.
Na tom putu podršku su im pružili Institut za kulturnu politiku iz Beča, Muzej civilizacija Evrope i Mediterana iz Marseja, te Udruženje građana INK Fest iz Novog Sada i Fakultet dramskih umetnosti iz Beograda.
Zanimljivo je da je u ovom regionalnom poduhvatu lidersku ulogu preuzeo Kulturni centar iz, za evroposke prilike malog, Trebinja.
Miljan Vuković, direktor ove institucije kulture, kaže da im put da im projekat „ReCulture” nije prvo iskustvo ovakve vrste.
– I ranije smo se uspijevali nametnuti kao partneri od regionalnog značaja i lideri u projektima IPA, jer imamo ljude koji zanju osmisliti, napisati, isplanirati i provoditi projekte – kaže Vuković.
Dodaje da je projekat „ReCulture” završen upravo u vrijeme kada je Centar za kulturu Trebinje slavio 10 godina rada, pod ovim, današnjim imenom.
– I novi vizuelni identitet i završna izložba i ovaj mali jubilej, sve je to bilo u funkciji nove pojavnosti, koja je našem radu dala novu notu svježine i prepoznatljivosti – kaže Vuković.
Centar za kulturu Trebinje, smješten u impresivnom ambijentu Gradskog parka, omiljeno je sastajalište svih generacija, jer ima svoj bioiskop, pozorišnu scenu, te 2 galerije u kojima se smjenuju zanimljive izložbe.
-Imamo i dobru kafu u lokalu u prizmelju – kaže u šali direktor Vuković
Dobre kafe ima i u kafićima u blizini Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpkse u Banjaluci, ali sve je više Banjalučana i gostiju grada na Vrbasu, koji umjesto u kafanu radije svrate u impresivnu zgradu nekadašnje željezničke stanice, u kojoj stanuje ova ustanova kulture.
Neki će posjetiti izložbu, neke će privući suvenitri u gift šopu MSU RS, a svima će za oko zapeti sat iznad ulaznog portala: Starinski sat, karakterističan za željezničke stanice s početka 20. vijeka, a opet nekako drugačiji, pomalo “otkačen”.
Izbor sata, kao osnove za novi logotip Muzeja savremeene umjetnosti RS reprezentuje dvije stvari vezane za protok vremena. Prva je sâm sat, koji svjedoči da je ova zgrada nekad bila željeznička stanica, dakle mjesto susreta i komunikacije, dok je druga uređaj koji mjeri vrijeme poput suštinske misije Muzeja kao svjedoka savremenosti u različitim periodima – objašnjava mlada kustoskinja MSU RS Isidora Banjac.
Ali, sat nije jedina novost u vizuelnom identitetu ove ustanove kulture.
Na završnoj izložbi su prikazani svi aspekti ove inovacije, od palete boja, i izbora fontova slova, te njihove primjene na plakate, društvene mreže, veb-sajt i na suvenire, koji se prodaju u gift šopu Muzeja.
Direktorka Muzeja savremene umjetnosti RS, Sarita Vujković, objašnjava šta je cilj ovog kreativnog zaokreta, ali i kako je tekao proces rebrendiranja.
Najznačajnije je bilo da mlade dizajnere i druge mlade kreativne ljude, uključujući i one koji su pokrenuli startape u oblasti kreativne industrije, zainteresujemo da se uključe u proces – kaže Sarita Vujković.
I uključili su se. Vujkovićeva posebno ističe doprinos Luke Matića, mladog frilensera iz Gradiške, koji se bavi primjenjenom umjetnošću i za MSU izrađuje suvenire.
U cijelom procesu vodeću ulogu je imao grafički dizajner Nemanja Mićević, zaposlen u MSU RS, koji je, u saradnji sa mladim kolegama Lukom Matićem i Sonjom Jovanović, osmislio novi vizuelni identitet Muzeja.
Cilj rebrendiranja i novog dizajna je da Muzej bude i marketinški atraktivan i privlačniji publici i da sve, od video materijala do plakata i figurica u gift šopu bude usklađeno sa tim ciljem – zaključuje Sarita Vujković.
Priznaje da bi sve ovo bilo teško izgurati bez podrške, što finansijske što stručne i kreativne, dobijene kroz projekat „ReCulture: Rebrendiranje ustanova kulture Zapadnog Balkana“.
Ali, odaje da nije bilo lako izboriti se za učešće u tom projektu.
Na javni poziv za ovaj projekat pristiglo je više od 300 prijava iz cijele regije. Ponosni smo što smo se našli među izabranima, a posebno smo ponosni na naše kolege iz Centra za kulturu Trebinje, jer je ustanova kulture iz jednog malog grada u Republici Srpskoj prepoznata kao lider na blakanskom, pa i evropskom nivou – poručila je Sarita Vujković.
Uz novi vizuelni identitet i nova znanja i vještine stečeni kroz mentorski program u sklopu projekta, za ustanove kulture iz Banjaluke i Trebinja poseban benefit je bila saradnja sa kolegama iz Austrije, Francuske, Srbije i Crne Gore.
Srpskainfo
