Uručene nagrade Zadužbine „Branka Ćopića“

Nagrade su uručene u zgradi Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/, u prisustvu predsjednika SANU Zorana Kneževića i drugih akademika, a o nagrađenima su govorili članovi žirija i akademici Matija Bećković i Milosav Tešić, te dopisni član SANU Jovan Delić.Bećković, koji je nagradu uručio Raduloviću, rekao je da se vjera ne pogađa i da tih pojmova nema ni kod pjesnika Radulovića, jednog od najuočljivijih i najmarkantnijih obnovitelja srpskog duhovnog pjesništva ovog vremena, te da je njegovo drugačije razumijevanje Biblije dokaz da je poezija iznad istine, nauke i filozofije, prenosi Srna.On je podsjetio na vrijeme u kojem je živio Branko Ćopić i u kojem je „komesar saopštio da Boga više nema“, a Biblija bila zabranjivana, te dodao da su Srbi rano dobili Bibliju na svom jeziku, ali da su upućeniji tvrdili da ona kod Srba nije imala ulogu kao kod nekih naroda.Bećković je istakao da se vremenom ispostavilo da ateističke poezije nema, te naveo da je Ćopić prije smrti putovao u Svetu zemlju i posjetio Hristov grob.“I u našoj najvišoj nacionalnoj, naučnoj i umetničkoj ustanovi se može čuti da u njoj ima nacionalista, pa čak i onih `klero`“, rekao je Bećković.Nagradu književniku Mandiću uručio je Delić, koji je istakao da je glavna opsesija Mandićevog romana „Regina Panonija“ zrelost i dramatičan proces sazrijevanja, te istakao da danas poslije 16 knjiga i 75 godina Mandić nema ni izdaleka onaj status koji njegove knjige zaslužuju.On je dodao da roman nastoji da obuhvati sve, raznovrsnu i prebogatu stvarnost, da potvrdi trajnost života i njegove neiscrpne potencijale, da dostigne i potvrdi zrelost, jer je „biti zreo ono najjviše“.Akademik Tešić je govoreći o djelu Aleka Vukadinovića rekao da su njegove pjesničke slike zaokružene nebeskim projekcijama s korijenom u zemaljskim egistencijalnim tjeskobama, odnosno onom što prvenstveno u duhovno-saznajnom smislu onespokojava čovjeka.Tešić je ukazao na Vukadinovićevu tematsku zaokupljenost relacijom Bog-stvoritelj i pjesnik-stvaralac i zamisao o sjedinjenju čovjeka i Boga.Mandić i Radulović su zahvalili na dobijenim nagradama, ističući da je Branko Ćopić imao uticaj na njihovo stvaralaštvo.Mandić je rekao da je kod Ćopića našao dvije neiscrpne teme koje ga nadahnjuju, a to su djetinjstvo i kolonizacija, pošto je i sam potomak kolonista iz Hercegovine u banatskom selu Sutjeska i da je sreća imati pisca kao što je Ćopić.Radulović je rekao da gotovo svaka Ćopićeva knjiga je „mašteno vrelo koje nas upućuje ka čudesnim krajolicima djetinjstva i nevinosti“, te da je Ćopić pominjući „crne konje i konjanike, noćne i dnevne vampire“, objelodanjujući strašne znake savremenosti, ukazao na ona njena osjetljiva mjesta koja su je vodila sve do danas.“Savremeni opatuljeni čovek… voli čitav svet, a ne voli nijednog čoveka“, rekao je Radulović, dodajući da može da zamisli kako bi se Ćopić danas podsmijevao svim životnim talasima.Uručenju nagrade nije prisustvovao nagrađeni Vukadinović, koji je poslao poruku u kojoj zahvaljuje na ovom priznanju.