Ulaganje u umjetnost fundamentalna odrednica razvoja zajednice

Tadić, koji je i profesor na banjalučkoj Akademiji umjetnosti, istakao je da novu izložbu čine instalacija koje su većim dijelom napravljene od materijala već upotrijebljenih u svojoj primarnoj namjeni.

On je istakao da je tokom stvaranja ovih radova najviše razmišljao o prirodi umjetničkog djela i kako ono postoji ili komunicira s posmatračem.

„Komunikacija se danas izdvojila kao jedna od najbitnijih pojava, zato se spontano nametnula kao tema koja se provlači kroz izložbu. Razmišljao sam o putu komunikacije od introspekcije, preko porodici i društva do pojedinca sa sveprisutnim energijom koju ljudi na različite načine doživljavaju i označavaju“, pojasnio je Tadić.

Prema njegovim riječima, ideju je artikulisao kroz četiri rada, „Intervju sa Bogom, koji žvaće žvaku“, „Autoportret, nepripadanje ili sloboda“, „Kraljica“ i „Kosa, more i rastinje“.

Umjetnici stvaraju iz ljubavi, unutrašnje potrebe i ličnog entuzijazma, a kako kaže Tadić, umjetnost igra i presudnu ulogu u oblikovanju individualnog i kolektivnog identiteta ljudi, što, kako kaže, mora biti jasno i onima koji odlučuju i upravljaju na najvišim instancama.

„Postoji mnogo talentovanih umjetnika koji predstavljaju ne samo u Republici Srpskoj, nego i van njenih i granica BiH“, istakao je Tadić.

Posmatrajući okolnosti u kojima umjetnici stvaraju, Tadić je istakao da se onda može vidjeti kako su njihovi uspjesi genijalni i čak ravni junačkim podvizima.

„U uslovima gdje ne postoji kolekcionarstvo, kako privatno, tako i javno, ne postoje javni i redovni otkupi umjetničkih radova i tržište umjetnina, nema nagradnih konkursa u vidu finansijske podrške za mlade, i sve što se uradi predstavlja izuzetan doprinos razvoju umjetnosti tog područja“, ocijenio je Tadić.

Tadić je rekao da umjetnost doprinosi razumijevanju svijeta oko ljudi, ističući da ulaganje u umjetnost, odnosno kupovina umjetničkog djela, slike, nije samo finansijsko ulaganje u budućnost, već fundamentalna odrednica razvoja jedne zajednice.

„Mislim da ništa ne moramo izmišljati, već se možemo samo povesti dobrim primjerima koji već postoje. Na primjer, najprofitabilnije kompanije bi trebalo obavezati da osnivaju nagradne konkurse za mlade umjetnike“, naglasio je Tadić.

On je naveo da u svijetu poznate kompanije osnivaju vlastite fondacije umjetnosti, u okviru kojih postoje muzeji, galerije i izložbeni saloni u kojima radovi nastavljaju da komuniciraju sa publikom.

„Tako se stvara jedna sprega u kojoj svi imaju višestruku korist. Dakle, brojni su načini kako možemo povećati svijest o značaju umjetnosti u zajednici. Vjerujem da je ključno da se svi angažujemo i posvetimo dubljem razgovoru o važnosti umjetnosti“, zaključio je Tadić.

Tokom prošle godine, Radoslav Tadić izlagao je dva puta kolektivno, u okviru izložbe 25 godina od osnivanja Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i na Internacionalnom festivalu umjetnosti u Sianu u Kini.

Samostalno je izlagao dva puta u Centru „dr Dragić“ u Banjaluci, te u Muzeju grada Šibenika i na ostrvu Murter u Hrvatskoj.

Nezavisne