Tragom teksta iz starih novina: Dvije važne uloge profesorice Sanje Pavlović

Nakon podjele diploma, iskazane zahvalnosti na učenju i vladanju, Sanja Pavlović, profesorica matematike i informatike u Tehničkoj školi Gradiška, poželjela je uspjeh i sreću svojim đacima.

U odjeljenju tehničara mehatronike, koji se opraštaju od škole i svoje razrednice, osam je vukovaca, deset odlikaša, nekoliko uzornih sportista, pobjednika u vannastavnim aktivnostima.

Oni su, u mnogim segmentima, tokom četvorogodišnjeg školovanja bili najbolji.

Među njima su vukovci David Vidović, Pavle Lazarević, Mateja Lakić, Sergej Romić, Jovan Džambas, dvije Dragane Galić, odlikaši Pavle Lazarević, Dragana Cvikić, Jovan Džambas, fudbaleri Boris Zagorac i Ivan Trbojević, odbojkaš David Vidović, rukometaš Pavle Lazarević… Đak generacije Tehničke škole Aljoša Blagojević je iz istog odjeljenja. Njemu je razrednica uručila diplomu. I fotografisali su se za uspomenu.

„Želim da u nastavku školovanja pokažeš istu posvećenost nauci, posebno matematici. Ponosim se tobom i tvojim vršnjacima, a mojim đacima. Neka te životni putevi dovedu tamo gdje se tvoje želje sa njima sastaju“, kazala je profesorica Pavlović, hrabreći učenika generacija. Ostali su pažljivo slušali. I aplaudirali, na kraju. Probudile su se i emocije.

Profesorica se suzdržavala da ne zaplače, zastajkivala u traženju lijepih riječi za svoje učenike.

Na posljednjem času, u svom odjeljenju, pričala je i o sebi, pokazujući tekst iz starih novina, objavljen 5. maja 1998. godine, kada je, kao najbolji gimnazijalac svoje generacije, privukla pažnju javnosti, i pričala o planovima i životnim željama.

Sanja, tada Čekić, bila je najbolja tokom cijelog školovanja, u svemu, u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, pobjednik na školskim takmičenjima, najbolja iz kulture dijaloga, član Omladinskog komunikativnog centra BiH, predsjednica Savjeta učenika, pobjednik takmičenja „Kultura u saobraćaju“.

U svom, tadašnjem odjeljenju V/6 uticala je na najmanje izostanaka sa nastave, a najviše prisustva na časovima. O tome se prije 16 godina pričalo u Gimnaziji.

Njeno odjeljenje evidentirano je kao jedno od najuspješnijih u istoriji ove ugledne škole. Diplomirala je 2012. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci i stekla zvanje profesora matematike i informatike. Posao u Tehničkoj školi Gradiška dobila je iste godine.

„Taj tekst iz novina, kojem sam se često vraćala i iznova iščitavala, kada mi je ponestajalo samopouzdanja, čuva i moja majka u Turjaku, umjesto slike na zidu. Sada ja ispraćam svoje vukovce i đaka generacije, što je bio moj tadašnji, gimnazijski san, moja mašta“, podsjetila je Sanja Čekić, udata Pavlović, na vrijeme svoga školovanja.

Pronašla je zajedničku nit sa generacijom maturanata koje je u junu 2024. ispratila u novi život.

Sa ove male, ali važne maturske svečanosti, kada je škola uveliko opustjela, a stolice u učionicama na klupe postavljene „naglavačke“, do septembra, izostalo je nekoliko đaka.

To je opravdano, kazala je profesorica, pojasnivši da su se oni zaposlili prije sticanja diplome.

Za naše prilike to je vrijedno da se pomene.

„Tokom školske prakse u gradiškim preduzećima naši učenici su zapaženi. Na kraju školske godine potražili su ih poslodavci i ponudili posao. Od 27 maturanata, 15 planira nastaviti školovanje, a ostali će u preduzeće, u fabriku“, pohvalila se profesorica Pavlović.

„Ova generacija maturanata je posebna, zato što su školovanje počeli u vrijeme epidemije korone, kada su predavanja bila otežana. Prvi razred završili su, a nisu se međusobno poznavali. Časove smo organizovali posredno, nismo se sretali u školskoj učionici. Tek u drugom razredu situacija je normalizovana. Sve smo nadoknadili radom, upornošću, željom da se dokažemo, zajednički, i moji đaci i ja sa njima“, rekla je profesorica Sanja Pavlović, koja će ovog ljeta na zasluženi odmor, zajedno sa kćerkom Dunjom, učenicom drugog razreda, dvogodišnjim sinom Jakšom i suprugom Borišom.

Ova priča iz Tehničke škole ima mnogo sličnosti sa davnašnjom iz Gimnazije. I tada i sada, Sanja je imala važnu ulogu.

Srećna zvijezda

Učenici i sada maštaju, kao i ja prije 16 godina, kaže Sanja Pavlović, tragaju za srećnom zvijezdom koja će im osvijetliti put.

„Srednjoškolsko obrazovanje je ključni temelj za formiranje ličnosti. Tu je važna saradnja profesora i roditelja. Tako zajednički gradimo povjerenje i ambijent u kojem će ovi mladi ljudi prepoznati društvene vrijednosti i svoj talenat“, dodaje ona.

Nezavisne novine