Kaže ovo za Srpskainfo Tanja Stupar Trifunović, književnica čije se djelo “Duž oštrog noža leti ptica” našlo među još 3 izvrsna romana u trci za prestižnu NIN-ovu nagradu.
O njenom romanu, NIN-ov laureat Stevo Grabovac rekao je da je to roman o odrastanju u vremenima koja su pogodna za sve, osim za odrastanje, a Mladen Vesković da je knjiga “Duž oštrog noža leti ptica”, od mnogo knjiga koje su napisane o temi rata u BiH, bez sumnje među nekoliko najboljih.
Stupar Trifunović smo pitali da li joj laska i znači što se njena knjiga našla u finalu ovogodišnjeg izbora za NIN-ovu nagradu.
-Čovjek bira čemu će posvetiti svoje vrijeme i interesovanje. Moj izbor je književnost i u čitalačkom i u stvaralačkom smislu. Kao nekom ko godinama prati i čita knjige koje su bile nominovane ili su dobijale NIN-ovu nagradu naravno da me ulazak u najuži izbor raduje. Osjećam to kao neku vrstu potvrde knjizi – kaže Stupar Trifunović za Srpskainfo.
Po čemu je ovaj roman drugačiji i kakva je to priča koja mu je omogućila da uđe u izbor?
Rekla bih da se vrline nekog teksta rijetko ogledaju u samoj temi, a više u načinu kako je nešto napisano. Gotovo sva književnost se suštinski vrti oko nekoliko tema koje su čovjeku bitne i malo koje djelo je od zaborava sačuvala tema. Tako da činjenica da je riječ o romanu koji se jednim dijelom bavi ratom odnosno preciznije odrastanjem dviju djevojčica u ratu ne otkriva puno. Ukazuje samo na tematski okvir. Mene je rat zanimao više kao fenomen nego tema. Nešto strašno što ostavlja tragove po nama i kad prođe. Zanimalo me je kako je došao i šta je to u nama rat trajno ostavio. Na to sam pokušala odgovoriti kroz svoje junakinje iz preovlađujuće dječije perspektive jer u dječijim očima istine se otkrivaju jasnije nego u odraslim. Svirepe istine o svirepom vremenu.
Neki kritičari poručili su kako je vaša knjiga među najboljima kada se govori o ratu. Odakle inspiracija za ovu tematiku? Koliko vam je lako ili teško sve doživljeno i preživljeno pretočiti u riječi?
Nazvala bih to neželjenom inspiracijom jer sam preživjela rat, pa sam dugo bježala od tog sjećanja i nisam mislila da ću pisati o njemu, barem ne cijeli roman. To nije moja lična priča o ratu, to je priča o ratu kao takvom, atmosferi, strahovima, iščekivanjima, zbjegovima, slutnjama i pogibeljima koji su ostali kao neka vrsta nelagodnog taloga u sjećanju koji sam uobličila u priču o Vanji i Mileni koje su pomalo svi mi koji smo odrastali u ratu. Mi koji se sjećamo vojski i opustošenih sela i gradova i kolona ljudi koji u mojoj glavi trajno hodaju ka neizvjesnosti iako su svi već negdje stigli. Neizvjesnost je ostala kao trajno osjećanje.
Od rata je prošlo puno vremena. Jesu li ta dešavanja za vas nepresušan izvor ili ovim romanom stavljate tačku na tu tematiku?
Teško je dati neki krajnji odgovor, iskreno ne znam, ali se nadam da je to to što se tiče ratnih tema.
Inače, odluku o 71. laureatu NIN-ove nagrade žiri će donijeti 27. januara i saopštiti javnosti oko podne na Kolarčevom narodnom univerzitetu (Muzička galerija).
Agencije
