Sjećanje na slikara Kloda Monea koji je rođen prije 180 godina: Tvorac iskrene ljepote uhvaćenog trenutka

Sjećanje na slikara Kloda Monea koji je rođen prije 180 godina: Tvorac iskrene ljepote uhvaćenog trenutka

Blago nostalgični tonovi kojima su oživljena godišnja doba, livade, cvijeće, obale, kamenje, mostovi, zgrade i ljudi, uhvaćeni trenuci, samo su dio onoga što je potezima kista svijetu na slikama dao veliki francuski impresionista Klod Mone koji je rođen u novembru prije 180 godina.

Umjetnici različitih perioda ostavljali su svoje tragove, sačuvane na djelima koja sada krase zidove muzeja, galerija i dio su privatnih kolekcija. Klod Mone je jedan od velikana koje vrijeme pamti i čije slike su, čini se, uvijek aktuelne i mimo knjiga i konteksta istorije umjetnosti. Društvene mreže ovog doba i digitalizacija donijeli su nešto drugačiji uvid u umjetnost, te je tako, za one koji ne mogu da vide slike uživo, napravljen pregršt načina za uvid u djela mnogih slikara, pa samim tim i Monea, čiji radovi imaju ogroman značaj u istoriji umjetnosti.

Slikar koji je doživljaje vedrine dana, prirode, neba, vode, cvijeća i oblaka oživljavao svojim ličnim utiscima, donio je tu vedrinu slikarstvu unoseći posebnost u samu tehniku stvaranja.

Čitavog života slikao je pejzaže svoje domovine Francuske, a inspiraciju i polet dobijao je spoznavanjem harmonije kojoj je težio. Snagu je vidio u uhvaćenim trenucima, zato je najčešće slikao napolju, za razliku od većine drugih slikara, a nakon uspjeha i dobrih utisaka posmatrača samo je dobio još veću poletnost i inspiraciju za rad. Svjež vazduh, sunce i zelenilo bili su pokretačka energija slikarstva, od čega su nastale serije i serije vodenih lokvanja, mostova, scena iz gradskog života modernog Pariza i mali momenti idile uhvaćeni na selima, u čistini prirode.

– Mone, koji vješto osvježava slikarski ambijent bez forsiranja i proklamovanja, majstor je stila suviše površno smatranog “lakim”: taj stil se dopada drugima, nije problematičan, donosi rekordnu zaradu i stvara redove posjetilaca na izložbama, a u suštini nije ni previše smio da bi bio kopiran i imitiran. Sve je kod njega stvarno i lijepo. Postoji, međutim, i drugi Mone, podjednako veliki kao i svijetli slikar impresionističkog proljeća. On je otriježnjen i usamljen umjetnik koji jasno primjećuje kako impresionizam ide silaznom putanjom: nerado učestvuje na sve istrošenijim grupnim izložbama i odlazi iz Pariza da bi lutao po poljima s plastovima, duž vjetrovitih normanskih grebena, maglovitim obalama Temze, po trgu ispred katedrale u Ruanu – zapisao je istoričar umjetnosti Stefano Cufi u jednoj bilješci o Moneu i dodao da se zbog okrenutosti osami Mone kao sedamdesetogodišnjak zatvorio u svoju baštu u Živerniju, gdje je proveo ostatak života.

Mone je preminuo u decembru 1926. godine, a iza sebe je ostavio stotine radova, među kojima su: “Svraka”, “Terasa u Sent Adresu”, “Vetej u magli”, “Veče u Veneciji”, “Stogovi”, “Ruanska katedrala”, “Lokvanji”, “Irisi” i druge.

“Svraka” (1869)

Slika “Svraka” pripada serijalu zimskih slika koje je stvorio Mone, a završio ju je 1869. godine. Na ovoj slici prikazan je jedan od primjera slikanja obojenih sjenki, koje će kasnije biti povezane s impresionizmom.

Slika prikazuje snježni pejzaž na suncu. Na sredini je ograda prekrivena snijegom, a na ogradi svraka.

Slika je izložena u muzeju Orsej u Parizu, a kritičari je smatraju jednim od najboljih zimskih pejzaža koje je Mone naslikao, te da samo djelo predstavlja metaforu spokoja i mira.

“Impresija – izlazak sunca” (1872)

“Impresija – izlazak sunca” je djelo koje je nastalo 1872. godine, a 1874. je izloženo na izložbi koja je kasnije postala poznata pod imenom “Izložba impresionista”, a mnogi smatraju i da je ime ove slike zaslužno za sam naziv impresionističkog pokreta.

Ranije je termin impresionizam korišćen za opis uticaja prirodnih scena na slikara i uticaja slike na posmatrača, a termin impresija za opis slike koja ostavljala takav utisak.

Slika je izložena u muzeju “Marmotan Mone” u Parizu.

“Umjetnikova bašta u Živerniju” (1900)

Slika “Umjetnikova bašta u Živerniju” jedna je od mnogih koje je Mone naslikao, a koja predstavlja djelić prostora na kojem je živio i gdje je stvarao. Slika iz 1900. godine prikazuje kutak ispunjen cvijećem u kojem dominiraju ljubičaste perunike i drveće. U daljini se vide obrisi Moneove kuće.

Slike koje su slične ovima nastajale su 1887. i 1900. godine, a samu baštu u kojoj je provodio većinu vremena ovaj slikar gajio je od 1883. godine pa do kraja svog života.

“Lokvanji” (1916)

“Lokvanji” je ime serije radova Kloda Monea koju čini oko 250 slika. Mnogi od njih nalaze se u svjetskim muzejima, a nastajali su na osnovu prirode u njegovoj bašti u Živerniju.

Radovi su nastajali, okvirno, u periodu od 1896. do 1926. godine, a većinom nose slična imena, s varijacijama vezanim za doba dana i veličinu uhvaćenog trenutka, a pojedini su naslikani zajedno sa vrbama i drugim cvijećem u bašti sa mostovima.

“Lokvanji” nastali 1916. godine nalaze se u muzeju u Tokiju.

glassrpske.com

CATEGORIES
Share This

COMMENTS