Sjećanje na Lava Nikolajeviča Tolstoja: Klasici kao ogledalo ruskog društva

Sjećanje na Lava Nikolajeviča Tolstoja: Klasici kao ogledalo ruskog društva

BANjALUKA – „Ako jeste koliko glava, toliko umova, onda koliko je srdaca toliko je vrsta ljubavi”, citat je velikog ruskog pisca, kritičara i filozofa Lava Nikolajeviča Tolstoja koji je svjetskoj književnosti podario najljepše stranice, a koji je preminuo na današnji dan prije 110 godina.

U svemu što je radio Tolstoja je vodila strast za životom, proučavao je izvore te strasti i živio prema svojim shvatanjima. Ona ga je vodila u ratove pa nije čudno što se oni prožimaju kroz sva njegova djela.

Lenjin ga je zvao “ogledalo ruske revolucije”, a Tomas Man je kazao “Rijetko je radio kao umjetnik, više kao prirodnjak”.

Prvi je isticao stav da umjetnička djela ne bi trebalo biti privatno vlasništvo jer ona pripadaju cijelom čovječanstvu.

Knjige neprolazne i vanvremenske vrijednosti “Rat i mir”, te “Ana Karenjina”  klasici su o kojima se i danas vode rasprave, a u kojima svako od nas može da se pronađe i zapita o vlastitom životu, moralnim načelima i uticaju društva u kojem živimo.

Tolstoj je u Anu Karenjinu utkao cijelo rusko društvo koje u to doba bilo nezadovoljno zbog loše vlasti i nezadovoljavajućih zakona.

Iz Tolstojevih glavnih junaka isijava Rusija, kako ona dobra, tako i ona loša. Tolstojeva supruga Sofija Andrejevna kazivala je da je Lav Nikolajevič sebi postavio zadatak da piše o udatoj ženi iz visokog društva koja je svoj život upropastila vanbračnom vezom. Za lik Ane Karenjine inspirisala ga je Ana Stepanova čije je samoubistvo potreslo tadašnje rusko društvo.

Ana Karenjina s jedne strane predstavlja simbol grada, modernog života i bogatstva, one Rusije koja je takva, dok je s druge strane duboko tragična žena koju je društvo u kojem je živjela osudilo i to ne zbog preljube, nego zato što nije bila licemjerna za razliku od većine iz tih krugova. Zavidjeli su joj na iskrenosti i hrabrosti. Ali, ona nije mogla samu sebe da prihvati kao osobu koja zaslužuju bolji i srećniji život. Sebi je bila najstroži sudija i u tome je sva njena nesreća.

Ipak pored takve Rusije, Tolstoj kroz lik Ljevina oslikava onu dobru zemlju. Kroz Ljevina je iskazao sve svoje filozofske misli o civilizaciji, religiji, privredi i svijetu. Tu je iskazao svu ljubav prema selu i ljudima koji su krv i znoj davali za plodnu zemlju. Dok je gradio lik Ljevina unosio je mnogo autobiografskih elemenata, pa je i način na koji je Ljevin zaprosio Kiti isti onaj na koji je Tolstoj zaprosio Sofiju.

S druge strane roman „Rat i mir” prvobitno je trebalo da bude roman o Decembarskoj pobuni, a istraživanje je pisca dovelo do Napoleonove invazije na Rusiju 1812. godine. I ovdje Tolstoj obrađuje teme kao što su brak, ljubav, mladost i smrt. Kada se pojavilo djelo je unijelo svježinu u rusku i evropsku književnost. Zabilježeno je da je njegova supruga Sofija sedam puta prepisivala “Rat i mir”, saslušavala ga, a često i savjetovala.

Većinu života veliki pisac je proveo u Jasnoj Poljani gdje je i rođen. Njegov život bio je buran i nesvakidašnji. Kada se iz ratova vratio u Rusiju, dobio je mnoga  priznanja, međutim odučio je da se iz grada povuče na selo, a  seljaci su ga obožavali.

Tokom gladi prikupljao je novac za one kojima je bilo najteže. Iz svih krajeva svijeta dolazili su mnogi nesretnici u Jasnu poljanu, jer su znali da će im Tolstoj pomoći. Tako je postao simbol poštenja i milosrđa.

Selo

Iz njegovih djela prepoznajemo koliko je volio selo. Zabilježeno je da je imao veliku energiju koja ga je nosila. Na selu je radio sve sam. Kosio, vodio stoku na ispašu, učio seosku djecu. Tolstoj je na svoj način organizovao školu. Nije bilo nikakvih udžbenika, bilježnica i domaćih zadaća. Išao je s djecom u šumu i tamo je s njima razgovarao o životu, pričao priče i odgovarao na pitanja.

glassrpske.com

CATEGORIES
Share This

COMMENTS