Bileća – Kasno antička crkva otkrivena u Milavićima

Na teritoriji Bileće završena je još jedna faza arheoloških iskopavanja koja sprovodi međunarodni tim istraživača predvođen doktoricom Sašom Čaval, naučnicom sa Naučno-istraživačkog centra Slovenačke akademije nauka i umjetnosti i Arheološkog instituta Univerziteta Stanford.

Istraživanja vođena po knjizi Bilećanina profesora Radmila Pekića „Srednjovjekovna župa Dabar“ trebala su da pokažu materijalne ostatke o kojima postoji pisani trag, ali rad na terenu uz to dr Sašu Čaval dovodi i do novih saznanja.

Na prostoru Milavića koji administrativno pripada Bileći, a teritorijalno su bliže Berkovićima otkrivena je crkva koja pripada kasno antičkom periodu.

 “Otkrili smo jednu kasno antičku crkvu  8*13 metara što je za peti vijek vrlo veliko, a baš za kraj za koji nemamo nikakvih izvora da je tamo nekad nešto ovako veliko postojalo. Milavići groblje ima toponim Crkvina što znači da je tu bila neka crkva, ali svi smo mislili da je to srednji vijek. Sada se pokazalo da je to još nekih 700 godina starije nego što smo mislili“, priča nam dr Čaval.

Ona dodaje da uz crkvu postoji i bazenčić gdje su se krštavali, iz četvrtog – petog vijeka nove ere, koji je, kako svjedoči, dobro očuvan i odličan je primjerak kasno antičke arhitekture.

Sve to, kaže, pokazuje nam i da  ovo područje ima veoma značajne stvari kako za arheologiju kao nauku tako i za ljude koji žive na ovim prostorima. Uz crkvu postojanje posebne prostorije za krstionicu, između ostalog, prema riječima dr Čaval, govori nam da je u neko vrijeme to bilo veoma značajno mjesto.

„ Bila su u nekoj mreži crkava, tu su bili neki veliki putevi. Sada možda to nije tako, ali i ova vremena će opet doći“, smatra dr Čaval.

Prema njenim riječima ljudi s ovih područja trebaju da budu ponosni jer žive na ovako istorijski bogatom području.

„Ljudi trebaju da znaju da je ovaj prostor bio vrlo bogat i bio je izuzetan. Stvarno možete da budete veseli da imate nešto što niko drugi nema“, rekla je za „Direkt“ dr Čaval i dodala da vjeruje da se na svakom koraku ovdje nešto može pronaći.

A upravo zbog toga što je ovdje, prema riječima profesorke arheologije Ljubica Srdić, eldorado što se tiče arheologije svih perioda dr Čavas je i odabrala da se sa timom stručnjaka na arheološkim iskopavanjima stećaka bavi baš u ovom dijelu Hercegovine.

Srdić nam je pojasnila da rade po najsavremenijim metodama arheoloških istraživanja u svijetu, a da je u njihov posao od 2019. godine kada su započeli istraživanja, bilo uključeno oko 30 doktora nauka svih struka potrebnih da bi se istraživanja do kraja objasnila.

Na prostoru Milavića tim istraživača predvođen dr Čaval boravi od prošle godine. Ranijih godina dr Lucija Grahek, naučnica sa Naučno-istraživačkog centra Slovenačke akademije nauka i umjetnosti predvodila je  istraživanje u Hateljima, a trenutno istražuje i na Baljcima.

U Hateljima o kojima je kako nam kaže dr Lucija Grahek učila i kao student u Sloveniji, istraživala je na jednom tumulu.

Svi grobovi koje su našli na gomili u Hateljima potiču iz 12-13 vijeka

„Najveće iznenađenje prvih istraživanja u Hateljima bilo je devet dječijih grobova srednjovjekovnih u okolini stećaka. Odrasle osobe, čija smo pronašli dva groba, su sahranjivane kako stoje stećci u smjeru zapad – istok, a djeca su sahranjivana u različitim pravcima. Grobovi djece, koja su bila do šest godina, su sahranjivana vrlo pažljivo. Pravili su im male grobove, oblagali su ih kamenom, a na vrh su stavljali i neki kamen drugačiji kao neki marker“, rekla nam je Grahek i dodala da će nakon analiza koja se još procesuiraju dobiti i odgovor na pitanje da li postoji neka veza između dječijih i grobova odraslih.

Odgovore na pitanja do kojih su ih dovela istraživanja u Hateljima trebali bi da se naredne godine kompletiraju i objave.

Prostor istočne Hercegovine nije dovoljno arheološki istražen

Prema riječima dr Lucije Grahek, ovaj prostor Hercegovine nije dovoljno istražen.

„Ja mislim da je najveći problem što imamo puno nekih malih informacija, nekih starih istraživanja. Koliko ja vidim nisu se počela raditi neka sistematska istraživanja regije kao cjeline da bi se pokušalo rekonstruisati kako su ljudi živjeli u nekom periodu u cjelini, ne samo grobove i naselja već gdje su imali neke resurse, gdje su vadili kamen, gdje su držali stoku, kojom poljoprivredom su se bavili, koje druge sirovine su koristili, kao i gdje su im bili trgovački putevi. Ja mislim da to za istočnu Hercegovinu još nije tako urađeno i nadam se da će možda i ovaj projekat pomoći da se to nastavi i u tom smislu“ rekla nam je dr Grahek koja sa dr Čaval od 2019. godine učestvuje na pravljenju arheološke sliku ove regije.

Istraživanja na Baljcima, koja su u toku, bi na kraju trebala naučnike da dovedu baš do odgovora koja nedostaju za cijelu istočnu Hercegovinu.

Baljci su u cjelini interesantan krajolik

„ Pored groblja koje je pod Uneskovom zaštitom na Baljcima ima više nego 100 različitih tumula, ima i zemljenih i kamenih tuluma. Otkrili smo jedan srednjovjekovni grob iz 14. vijeka, a pronašli smo i ostatke praistorijskog groba sa željeznim kopljem, dvije bronzane igle, tako da smo odmah znali da tulum potiče iz željeznog doba, a analiza nam je potvrdila da je to iz četvrtog vijeka prije Hrista“, priča nam dr Grahek.

Inače, boraveći u Hercegovini Grahek je zapazila da kada se gleda fenomen stećaka i kako danas ljudi žive na selima vidi se da Hercegovci još uvijek su veoma praktični i da kontinuirano nastavljaju živjeti kao u ranijim periodima, to jest da se koriste sve mogućnosti koji imaju u najbližoj okolini.

„Bitno je gdje je dobra zemlja, gdje ima voda, gdje ima zaklon što je bilo u svim istorijskim periodima“, kaže dr Grahek i dodaje da joj je najzanimljivije da ljudi još uvijek poštuju prostor gdje su bila groblja i da je to za njih sveti kraj.

„Pokušali smo im objasniti koliko je ovo fenomenalna baština za cijeli svijet, jer i kada smo mi radili istraživanje dolazili su nam pojedinačni turisti i stranci kojima smo mi mogli da ispričamo nešto više o samom groblju i fenomenu stećaka“, priča nam Grahek i dodaje da nedostaje veća informativna tabla i na engleskom jeziku koja bi mogla upoznala turiste zašto je na Baljcima groblje pod Uneskovom zaštitom, ali možda i da saznaju više od toga.

Uz to primarno je i informisati lokalno stanovništvo da zna šta ono ima i da je to njihova baština kojom treba da se ponose.

„Moj prijedlog je da se treba razgovarati s osnovnom školom i da iz osnovne škole vode djecu i da im objasne šta se tamo nalazi. Ja sam sigurna da će svaki drugi đak reći „ja isto to znam, to ima kod naše kuće ili kuće nekog našeg“ i da to znaju od malih noga i da se ponose s tim.  To je najlakši početak“, rekla nam je Grahek.

Inače, izložbu dosadašnjih arheoloških istraživanja su već  prikazali u Ljubljani, a u razgovorima su, kako nam kažu, da ona krajem godine bude prikazana i u Hercegovini.

Izložba u Ljubljani, kako nam svjedoče, pokazala im je da su ljudi tamo, kao i oni oduševljeni Hercegovinom i ovim krajem.

Direkt.portal