Zašto politika često izvlači ono najgore iz ljudi?

Narod voli skandale, ekskluzive, tračeve, obračune, iznošenje stvari iz privatnog života, a politika u BiH se u velikoj mjeri svela upravo na sve navedeno.

Ovako sagovornici „Nezavisnih novina“ odgovaraju na pitanje zašto politika sve češće izvlači ono najgore iz ljudi.

Ovo nismo kazali slučajno, jer iznošenje „prljavog veša“ nije svojstveno samo za političare u BiH, već i za dio građana koji se zbog poistovjećivanja sa stavovima političkih predstavnika ili stranaka koje podržavaju, ne libe da uđu u žustre verbalne sukobe o tome zašto su „njihovi“ političari bolji od ovih drugih.

Jedina razlika između političkih aktera i građana je u tome što političari za svoje performanse, kojih smo svjedoci iz Narodne skupštine RS, kao i Predstavničkog doma BiH i FBiH, Doma naroda, lokalnih skupština, više koriste medije i prenose uživo na televizijama, dok su građani više aktivni na društvenim mrežama.

Činjenica da kroz mjesec dana počinje izborna kampanja u BiH širom je otvorila vrata tome da u posljednjih nekoliko mjeseci gledamo najniže političke udarce.

U bliskoj nam Banjaluci svima su pune uši svađe dva kandidata za gradonačelnika, osoba koja su gotovo do juče bile nerazdvojne pa su se odjednom sjetile da su jedno drugom konkurenti i da je najbolje da se što više radi na međusobnom nipodaštavanju.

U Narodnoj skupštini moglo se čuti kako predsjednik jedne stranke naziva svoje političke protivnike izdajnicima, ludacima, ali i kako opozicija naziva vlast lopovima i slično. Bilo je u parlamentima širom BiH i raznih psovki, pa i fizičkih nasrtaja, a rijetko šta od toga je završilo pred nadležnim organima.

Možda su i oni shvatili da je danas, kako to kaže Mirko Matić, politikolog, tanka linija između politike i rijaliti programa, a da se na nekim mjestima ove dvije sfere praktično stapaju.

„Ne možemo mi da očekujemo pristojnost na političkoj sceni, a da u isto vrijeme finale ‘Elite’ obara rekorde gledanosti. Politički predstavnici predstavljaju izraz političke volje građana i ako narod misli da je takvo ponašanje loše, onda ga treba na narednim izborima kazniti. Kod nas se nepristojnost nagrađuje, a bahatost i zloupotreba nacionalizma se posebno valorizuju na izborima.

To što se vlast i opozicija ponašaju bahato i prosto, govori nam da se oni ne boje naroda, oni imaju sigurnu bazu glasača koja im daje slobodu da se ponašaju po svom nahođenju. Štaviše, takvo ponašanje im može donijeti i glas više“, kaže Matić za „Nezavisne“.

Sve češći lični obračuni među političkim elitama u BiH dokaz su odsustva sadržaja kojim bi trebalo da se pozabave, ocjenjuje Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne. On kao još jedan razlog navodi i to da se političari prilagođavaju situaciji koju je donijela ekspanzija društvenih mreža i elektronskih medija.

„Postalo je daleko važnije konstantno biti prisutan u medijima, a prostački izričaj, nažalost, privlači mase. Čini se da je odmjerenost postala nepopularna i da javnost sve više valorizira one koji izlaze iz ustaljenih oblika komunikacije, jer im bavljenje takvim pojavama povećava gledanost/čitanost“, naglašava Galić.

Dodaje da se u BiH, koja ima tri konstitutivna naroda, odnosno tri odvojene javnosti, često pokušava stvoriti privid da neko pokušava da otme nešto onom drugom.

„A onda se pojavljuju ‘ultimativni spasitelji’ koji se bore protiv utjecaja onog dugog (ili trećeg). Smatram da se u političkom diskursu spremnost na kompromis počela smatrati slabošću i da upravo zbog toga imamo pojavu da se potenciraju ružne stvari i obračuni na osobnoj razini“, rekao je Galić.

Za ovakvu situaciju odgovornost, prema mišljenju struke, i te kako snose građani, jer iz godine u godinu podržavaju takve politike, takav narativ, takvu političku misao.

„Odavno je politika u BiH, ali reklo bi se i u regionu, izgubila taj neki društvenopolitički smisao. Sve se pretvorilo u klasični interes, u onaj makijavelistički pristup gdje cilj opravdava sredstva. Jednostavno, političari su navikli na tu matricu, na tu normu ponašanja, koja, očito, prolazi kod nas birača, odnosno građana, i to je nešto što je uhodana priča i zašto bi to mijenjali ako prolazi“, kaže Vladimir Vasić, sociolog.

BiH je, navodi Vasić, primjer kako izgleda kada se nekome u ruke da vlast i moć, a građani sa druge strane ne znaju ili ne žele da razdvoje „kukolje od žita“, odnosno političare koji rade samo za sebe, od onih koji rade za narod.

(Nezavisne) Foto: BN