Vlast kriva što se u BiH nakon dužeg vremena ponovo vraća pritisak i uticaj OHR-a?

Vlast kriva što se u BiH nakon dužeg vremena ponovo vraća pritisak i uticaj OHR-a?

Nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nedavno ponovo upotrijebio bonska ovlašćenja, postalo je jasno da je u Bosni i Hercegovini ponovo na sceni ova vrsta intervencije OHR-a.

Prije manje od godinu dana Valentin Incko je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida, prije nekoliko mjeseci Kristijan Šmit ukida Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, a samo prije nekoliko dana Šmit je nametnuo odluku o finansiraju opštih izbora u BiH.

Nakon višegodišnje pauze, sada za manje od godinu dana nekoliko upotreba bonskih ovlašćenja.

Sve ovo ukazuje da je Bosna i Hercegovina ponovo u periodu pojačanog međunarodnog intervencionizma. U svojoj reakciji na posljednju primjenu bonskih ovlašćenja, Milorad Dodik je rekao da će tužiti Kristijana Šmita.

“Republika Srpska je angažovala pravni tim da podnese tužbu u Njemačkoj protiv Kristijana Šmita za lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH. Pravni tim već počinje da prikuplja dokaze koje će dostaviti uz tužbu”, napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

U Partiji demokratskog progresa kažu da Dodik sada najavljuje tužbu protiv Šmita, dok kadrovi SNSD-a u praksi priznaju visokog predstavnika i provode akte nametnute upotrebom bonskih ovlašćenja.

Predstavnici opozicije kažu i da je upravo SNSD, zajedno sa SDA i HDZ-om napravio politički haos na nivou Bosne i Hercegovine i dao prostor OHR-u za intervencije.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, koji je i sam bio smijenjen upotrebom bonskih ovlašćenja kaže da je apsolutno protiv ove vrste međunarodnog intervencionizma, ali da ne očekuje da će se Kristijan Šmit na ovome zaustaviti.

Ovdje se radi o nastavku prakse velikih država da uređuju odnose u manjim društvima, kaže Nikola Poplašen, bivši predsjednik Republike Srpske, čiji je mandat prekinut 1999. godine, upravo odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa.

Druga strana medalje, kaže Poplašen, je što se kroz ponašanje, a često i ispunjavanje ličnih potreba političkih predstavnika 3 naroda u BiH ovaj međunarodni intervencionizam dodatno priziva.

Najavu da će tužiti Šmita, koja sada stiže od Dodika, koji je nekada i te kako podržavao intervencije visokih predstavnika, Poplašen je ovako prokomentarisao.

Bonska ovlašćenja ustanovljena su 1997. godine i njima je omogućeno da visoki predstavnik reaguje ukoliko neki zvaničnik ili institucija ometaju provođenje Dejtonskog sporazuma. Međutim u vrijeme najoštrijeg međunarodnog intervencionizma od 97 do 2006. godine, u najvećoj mjeri su progonjeni kadrovi Srpske demokratske stranke, dok je upravo Dodik tada podržavao i oprvdavao ovakvo ponašanje OHR-a.

(BN/M.Kovač)

CATEGORIES
Share This