Vlast izigrava donošenje evropskih zakona. Zakon o sukobu interesa je farsa

Opšte je poznata činjenica da vladajuća koalicija u BiH – SNSD, HDZ, Trojka – na svaki način pokušava da izbjegne zakonske norme u postupku usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim koje bi dovele u pitanje privilegije i monopolske pozicije stranaka i visokih funkcionera na vlasti.

Svi zakoni koji su u procesu donošenja ili izmjena kao uslova da bi se otvorili pregovori BiH sa EU, manjkavi su u suštinskim odredbama, a da li će proći prodaja magle saznaćemo vrlo brzo. To se dešava i sa izmjenama Zakona o državnoj službi, Zaklona o javnim nabavkama, Zakona o sudovima, Zakona o sukobu interesa, Zakona o slobodi pristupa informacija itd. Nijedan od nih noije usklađen na način kako je to zahtjevano.

Direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić kazala je da je npr. Zakon o sukobu interesa u potpunosti razvodnjen u posljednji trenutak, u odnosu na ono što je bilo planirano da novi zakon donese. Savjet ministara je izmijenio ključne stvari.

Zakon predviđa osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH. Između ostalog, sporno je koliko će Komisija biti u stanju da donosi odluke s obzirom na to da najmanje dvije trećine članova moraju glasati za odluku.

„Predviđeno je da Komisija ima sedam članova. Ostavili su da mora ići etnička raspodjela, ali neće biti etnički način odlučivanja. Ono što je specifično sporno i što može izazvati problem u izricanju jednog dijela sankcija jeste što za odluke koje se tiču razrješenja nosilaca javnih funkcija mora biti konsenzus kod odlučivanja. Ako on ne postoji onda većina od dvije trećine mora podržati odluku“, kazala je Korajlić.

Naglašava da to može dovesti do toga da se nikada ne mogu dogovoriti ili izreći sankcija koja se odnosi prijedlog za razrješenje ili poziv na ostavku. Dodatno, ne postoji obaveza drugih institucija da dostave podatke Komisiji.

„Savjet ministara je posljednji čas promijenilo ključne stvari. Izbacili su odredbe koje se tiču obaveze drugim organima pravnim i fizičkim licima da Komisija na zahtjev dostave podatke koji su njoj neophodni da bi provjerila tačnost imovinskih kartona. Ako nemate tu obavezu, već je samo okvirno stavljeno ‘sarađivaće’ to znači da svaka institucija po svom nahođenju može da odbije da dostavi podatke“, rekla je Korajlić.

Tvrdi da Komisija u tom slučaju neće biti u stanju da provjeri tačnost finansijskih izvještaja.

„Praktično to može dovesti u pitanje uopšte funkcionisanje provjere imovinskih kartona koja je trebala biti jedan od ključnih novih mehanizama koje zakon donosi“, istakla je Korajlić.

S druge strane odredbe koje se tiču nespojivosti u odnosu na druge funkcije, privatna javna preduzeća, u odnosu na udruženja građana i slično su kvalitetno urađene.

„Tu nije bilo pretjeranih iznenađenja. Imamo neke poboljšane stvari koje se tiču funkcija. Ali ovaj dio koji se tiče donošenja odluka Komisija i provjere imovinskih kartona. Samim tim je potpuno razvodnjen zakon. Jedan plus i jedan veliki minus“, rekla je Korajlić.

Slični nedostaci su i kod ostalih zakona koji su uslov od strane EU. Kakva će biti reakcija EU vidjećemo, iako je dosadašnje iskustvo pokazalo da se EU nije pretjerano brinula u vezi s tim i progledala je kroz prste vlasti. Ovdje je više u pitanju interes građana koji bi trebali da imaju transparentnu i pošteniju vlast, iako ni sami građani ne pokazuju pretjeranui brigu u vezi s tim. Za sada se svi zadovoljavaju retoričkim i blagim konstatacijama.

ISTOK