Vlada ubrzava eksproprijaciju za aerodrom na štetu građana
Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske planira da do kraja 2025. godine završi eksproprijaciju više od 300 hektara zemljišta za aerodrom u Trebinju, iako je od 2020. godine do sada uspjela da završi manje od desetine ovog posla.
Zbog toga je izmijenjen Zakon o posebnom postupku eksproprijacije aerodroma Trebinje u kojem su rokovi pomjereni do kraja sljedeće godine, čime se opasno ubrzava proces obezbjeđivanja placa za aerodrom koji vlasti obećavaju skoro deceniju.
U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose RS kažu da je za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju potrebno eksproprisati zemljište površine oko 301 hektar.
“U toku je postupak eksproprijacije zemljišta u površini oko 275 hektara, a do sada je eksproprisano 253.126m2 (25,3 hektara) zemljišta i za šta je isplaćena naknada u visini oko 1.626.217 KM. Cijena za do sada eksproprisano zemljište, kao i za preostalo koje je potrebno eksproprisati određuje se sporazumno između korisnika eksproprijacije i vlasnika. Ako se u postupku eksproprijacije ne postigne sporazum oko naknade, visinu će odrediti nadležni sud u vanparničnom postupku“, rekli su u RUGIP-u.
Međutim, ovaj zakon je već izazvao brojne probleme i, kako tvrde stručnjaci, uskratio građanima osnovna prava, uz nuđenje daleko niže cijene po kvadratu zemljišta, nego što je na tržištu.
Opasno ubrzanje na štetu građana
Prije svega, govore da je ovaj zakon skratio rokove žalbe na odluke organa uprave na samo osam dana, ne ostavljajući vremena građanima da se adekvatno pripreme ako su nezadovoljni odlukama o eksproprijaciji.
Advokat Din Tešić specijalista za eksproprijacije za portal CAPITAL kaže da je ovaj zakon veoma opasan jer skraćuje rokove po kojem postupaju organi, kao i rokove za žalbu svedene na svega osam dana. Cijena koja se građanima nudi uglavnom je oko šest KM po kvadratnom metru, dok je tržišna odavno premašila 20 KM.
“Sve ovo nam govori da se želi što prije završiti sa eksproprijacijom i to na štetu građana, uskraćujući im osnovna prava na kvalitetan pravni lijek. Nije isto kada se u roku od 15 dana piše kvalitetna žalba i kada se taj rok prepolovi. Zakon kaže da i kada se neko ne odazove da mu se dodijeli privremeni zastupnik, ali praksa pokazuje da to često nije osoba koja će raditi u najboljem interesu građanina i da će postići tržišnu ili prihvatljivu cijenu. Neodazivanje se može dogoditi kada je neko na odmoru, liječenju, pa čak i ako organ koji šalje poziv ne napiše tačnu adresu ili ime, što se vrlo često dešava“, kaže Tešić.
Osim toga, kaže on, privremeni zastupnici su veoma malo plaćeni, samo 20 maraka po satu, pa je njima uglavnom u cilju da se riješe predmeta, a ne da rade u interesu stranke.
Kaže i da je problematično to što se donosi poseban zakon koji se razlikuje od redovnog zakona za eksproprijaciju i ističe da postoji šansa da je sve urađeno u pravcu pogodovanja korisniku eksproprijacije.
Uz sve ovo, ovaj zakon predviđa i kažnjava vještake ako ne završe posao u zadatim vremenskim okvirima, iako mogu biti objektivno spriječeni da to urade.
Prenamjena oranica u pašnjake radi spuštanja cijene
Još jedan problem koji je isplivao na površinu jeste sumnja da su oranice namjerno klasifikovane kao pašnjaci u katastarskim podacima. Naime, razlike u cijenama između oranica i pašnjaka su značajne, što vlasnike stavlja u nepovoljan položaj.
“Sve je to plodna zemlja, ali su prethodno avionski snimili oranice van sezone obrade i svrstali ih u pašnjake kako bi umanjili cijene“, tvrdi Tešić.
Pitanje zbog čega je donesen poseban zakon za eksproprijaciju u slučaju aerodroma, umjesto da se samo izvrše izmjene postojećeg zakona, dodatno podgrijava sumnje o pogodovanju korisnicima eksproprijacije.
On pita po čemu je izgradnja aerodroma različita od, na primjer, izgradnje auto-puta pa se skraćuju rokovi, te ukazuju na mogućnost da je zakon kreiran kako bi se proces olakšao na štetu vlasnika zemljišta.
Inače, Vlada RS prošle sedmice utvrdila i Prijedlog izmjena ovog zakona, opet po hitnom postupku i promijenila rokove na kraj 2025. godine.
„Razlog proizilazi iz činjenice da su nastale okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a izazvane pandemijom virusa korona. Donošenje ovog zakona po hitnom postupku je neophodno iz razloga što se postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu mogli ni započeti, a pogotovo sprovesti i okončati iz opravdanih razloga, te će se oni okončati u 2025. godini“, saopšteno je iz Vlade RS.
