U Bosni i Hercegovini i ove godine u ljetnim mjesecima imamo veoma užarenu političku situaciju. Ponovo je zaoštreno između OHR-a i Tužilaštva BiH s jedne, i vlasti u Republici Srpskoj s druge strane. Ništa manje nije napeto ni u Predsjedništvu BiH, a zakočili su brojni procesi i u Savjetu ministara.
Sve ovo nameće pitanje, zbog čega BiH godinama ide iz krize u krizu i kako će se trenutna završiti?
Oštra retorika, prijetnja secesijom Republike Srpske sa Dodikove strane i osude predstavnika međunarodne zajednice, ciklično se godinama pojavljuju na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Svaki put do sada Dodik je odustajao od velikih najava, a situacija se smirivala. Sada je međutim tu i optužnica Tužilaštva BiH.
Sada je jako neizvjesno možda i najneizvjesnije do sada jer kako stvari stoje i kako se čini narvi pogled izgleda da je pravosuđe odnosno Tužilaštvo BiH prvi put krenulo ozbiljno da se bavi određenom temom vezanom za MIlorada Dodika“, smatra politikolog Stefan Blagić.
Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat, u Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo godine bez neke političke krize.
„Ljudi uporno zanemaruju činjenicu da Bosna i Hercegovina nikada nije bila idilična. Nastala je sukobom, ratom, velikim stradanjima masovnim ubistvima, progonom ljudi.. Možda više nema eksplicitnih primjera, ali taj narativ je i dalje zadržan i dalje imamo gotovo identičnu narativnu matricu kao u sukobu devedesetih tako da kod nas je kriza stalno stanje“, smatra komunikolog Mladen Bubonjić.
Javnost i građane ipak najviše zanima kako će se ovo okončati? Naši sagovornici smatraju da su političari davno shvatili da zategnuti odnosi dobro prolaze na izborima, zbog čega niko ne očekuje da će vodeće stranke prestati sa izazivanjem kriza i u fokus staviti ekonomiju i život građana.
„Bilo bi glupo očekivati da oni promijene taj zauzeti politički kurs jer proizvodnja straha među građanima i jednih od drugih između etničkih skupina je ono na čemu su oni do sada dobijali taj izborni legitimitet“, smatra politički analitičar Tanja Topić.
Na nivou Bosne i Hecegovine takođe su godinama su prisutni sukobi i blokade, posebno u Predsjedništvu BiH. Stanje napetosti i nepostizanja dogovora građanima će biti servirano i u narednom periodu, smatra bivši član predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
„Imaćete bošnjačkog člana Predsjedništva koji će galamiti o tome kako je Bosna i Hercegovina ugrožena, hrvatski član Predsjedništva će ga u tome podržavati. On će tražiti neke silne aktivnosti međunarodnih institucija kojih neće biti. S druge strane imaćete srpskog člana Predsjedništva koji će govoriti o ugroženosti Republike Srpske, tražiti podršku Narodne skupštine za to. U suštini ništa se posebno neće desiti – život će ići svojim tokom dalje“, smatra Ivanić.
Dok oko političkih pitanja godinama nema dogovora, političari ipak uspiju da nađu zajednički jezik kada je u pitanju trošenje javnog novca. Tako u tom istom Predsjedništvu BiH, nedavno nije bilo sukoba kada je dogovoreno da Željka Cvijanović i Željko Komšić nabave skupa vozila koja zajedno koštaju skoro pola miliona maraka.
