
„Viaduct“ proces: RS odbila nagodbu od milion evra
Tužba za tužbom nižu se protiv Republike Srpske, kao i naplate ogromnih grešaka koje su napravljene u posljednjih 20 i kusur godina.
Arbitražni sporovi padaju jedni za drugim, a u jeku rješavanja onog koji se odnosi na Rudnike i termoelektrane „Gacko” i „Ugljevik”, u kojima Slovenci potražuju sto miliona evra na ime prijeratne izgradnje uz nastavak isporuke električne energije, stiže još jedan šok.
Slovenački „Viaduct“ stavio je ruku na račune državne Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju (BHANSA), iako nema nikakve veze sa slučajem.
Nakon što vlada RS nije uplatila dugovanje od preko 100 miliona maraka na osnovu arbitražnog spora koji se odnosi na projekat izgradnje hidroelektrane na rijeci Vrbas, BHANSA se suočava sa zamrzavanjem finansiranja iz sredstava Evropske organizacije za vazdušni saobraćaj (EUROCONTROL).
Agencija je o zamrzavanju svih isplata zbog sudske presude u koristi Slovenaca i zvanično obaviještena, a upozorenje su poslali svim bh. institucijama upozoravajući da će blokade isplata dovesti do obustavljanja avio-saobraćaja.
BHASNA finansijski ugrožena
„Kako bi se pronašlo hitno rješenje i osigurao kontinuitet operacija, BHANSA intenzivno sarađuje s nadležnim institucijama. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljnjim koracima,” rekli su u BHANSA-i.
Dok se čeka sjednica Savjeta ministara o ovom pitanju, traje natezanje između Bosne i Hercegovine i entiteta Republike Srpske oko odgovornosti u ovom slučaju i čija je nadležnost da postupi prema arbitražnoj odluci.
„To će platiti entitetski budžet. Kako, to je pitanje. Možda i pljenidbom imovine“, rekao je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
Za to vrijeme iz Republike Srpske tvrde da je BiH bila strana u postupku jer entiteti nemaju pravo da se pojavljuju pred arbitražnim tribunalom.
„Tačno, ali RS se obavezala da će ona da vodi cijeli postupak i da snosi sve troškove“, kaže za DW bivši pravobranilac BiH Mlađan Mandić, koji je spor sa kompanijom „Viaduct” počeo na mjestu pravobranioca, ali ga je RS udaljila iz postupka.
„Kada smo mi dobili tu tužbu od Slovenaca, ja sam vidio da su vlasti RS napravili takve pravne greške da to ne bi uradio ni student druge godine prava“, prisjeća se Mandić, kao i dvojice predstavnika kompanije „Viaduct” koji su u tom periodu došli kod njega.
„Oni su nudili nagodbu, vansudsko poravnanje od milion evra. Da im se isplati kao odšteta“, kaže Mandić.
Postojeća koncesiju pod koncesiju
Ovdje treba podsjetiti da je Arbitražni postupak pokrenula slovenačka kompanija „Viaduct”, odnosno njena povezana firma „HES Vrbas”, koja je bila nosilac koncesije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas.
Nakon raskida ugovora o koncesiji od strane vlade Republike Srpske 2015. godine, „Viaduct” je smatrao da su mu povrijeđena prava kao investitora, posebno zbog dodjele iste koncesije preduzeću HE „Bočac 2”.
Zbog toga je 2016. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Londonu, tražeći odštetu za izgubljene investicije i profite.
Vlasničku strukturu kompanije „HES Vrbas” koja je formirana za potrebe realizacije projekta činili su „Vijadukt”, kao dominantni partner i poznata građevinska kompanija s iskustvom u infrastrukturnim projektima sa 75 odsto udjela i „Hidroelektrane na Vrbasu” iz Mrkonjić Grada, u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).
Osnivanje „HES Vrbas” dogovoreno je 2003. godine, a formalno je registrovano 2004. godine, uoči potpisivanja ugovora o koncesiji s Vladom Republike Srpske.
„U međuvremenu su se javljali pomoćni igrači koji su vidjeli šansu da se i oni ugrade u tu priču, koje sam ja otjerao“, prisjeća se Mandić, nakon čega je kaže uslijedila nevjerovatna reakcija.
„Odem ja kod ministra i objasnim da ćemo izgubiti sigurno i kažem idite na vladu i tražite da platimo ovih milion evra koje traže. Odgovor je bio da se oni ne slažu“, kaže Mandić, koji je nakon toga još nekoliko puta upozorio vladu da će šteta biti višemilionska.
Prepotentni i nedodirljivi
Nakon optužbi od vlasti Republike Srpske da radi protiv ovog entiteta, Mandić je kao pravobranilac napravio ugovor između Savjeta ministara i vlade RS, u kojem će vlada RS da zastupa, snosi troškove postupka i na kraju i troškove realizacije arbitražne odluke.
„Na kraju su sve izgubili. Od milion evra, došli su do 60, 70 miliona evra. Zbog čega? Zbog gluposti, prepotentnosti, jer misle da su nedodirljivi“, zaključuje Mandić.
Postoje špekulacije i tvrdnje iz medija i nevladinih organizacija, poput Centra za životnu sredinu, da su koncesije dodijeljene netransparentno, bez javnog tendera, što je podstaklo sumnje u političke i poslovne veze i pogodovanje određenim interesnim grupama u ovom projektu.
O tome je najglasnija bila opozicija u RS, još tokom trajanja arbitražnog spora.
„Neko iz institucija Republike Srpske debelo je ugrađen u tih 90 miliona maraka. To se u nekim poslovima u privredi zove refakcija. Dakle, oni će to platiti, ali će se mnogo novca vratiti prema pojedincima iz Republike Srpske“, rekao je poslanik ove strane u prošlom sazivu Narodne skupštine RS Miladin Stanić, uvjeren da su svi propusti namjerno napravljeni kako bi se realizovalo dogovoreno.
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS podnijelo je nedavno Republičkom javnom tužilaštvu izvještaj protiv tri fizička lica i pravnog lica „Viaduct” zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja zbog čega je budžet Republike Srpske oštećen za 76 miliona maraka. Terete se za malverzacije prilikom sklapanja konsultantskih ugovora između pravnih lica „HES Vrbas“ i „Viaduct“ Portorož.
Politička presuda
Da se vodi istraga potvrdio je i resorni ministar Petar Đokić, navodeći da su pripadnici MUP-a, kako prenosi poslovni portal Capital, izuzeli određenu dokumentaciju iz Ministarstva. Đokić je ranije rekao da je arbitražna odluka u ovom procesu politički motivisana.
„Skoro ništa od argumenata Republike Srpske u arbitražnom postupku nije uvaženo, dok su s druge strane uvaženi svi argumenti”, rekao je Đokić, nedugo nakon presude, podsjećajući da je „Viaduct” raskinuo ugovor i da je za to tražio veliki novac „bez dokaza da su marku negdje uplatili”.
Slovenačka kompanija „Viaduct” najavila je ranije mogućnost pokretanja prinudne naplate duga zbog raskida ugovora za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas, Hidroelektrane „Krupa” i Hidroelektrane „Banjaluka-Niska”. Zahtjev za pokretanje arbitraže podnijet je 2016. godine, nakon raskida koncesionog ugovora, a čemu je prethodila dodjela koncesije dugoj firmi za izgradnju hidroelektrane „Bočac 2”.
„Sve presude na domaćim sudovima su bile u korist Slovenaca, šta očekujete od arbitraže. Dao si koncesiju jednoj, pa si dao koncesiju drugoj, a u pravu je jača ona prva i to zna svaki pravnik“, kaže Mandić.
Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas kod Banjaluke, bio je vrijedan 165 miliona evra sa trajanjem koncesije od 30 godina. „HES Vrbas” je trebao realizovati projekat, dok je Vlada RS bila dužna osigurati uslove za izgradnju, što nije u potpunosti ispunila. Ugovor je raskinut 2015. godine djelomično zbog otpora građana.
„Građani Banjaluke su jasno tada rekli NE izgradnji. 14 hiljada potpisa upućeno je vlastima. Na kraju, imamo to što imamo, iako smo upozoravali na sve štetne posljedice. Ispaštaju svi“, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu BiH.
Regresna tužba
Sada je na potezu Savjet ministara koji bi već danas trebalo da zauzme stav i za početak spriječi moguću blokadu vazdušnog saobraćaja, ukoliko Slovencima ne bude isplaćen kompletan iznos po arbitraži. Sa pravne tačke gledišta u smislu međunarodnog prva, „Viaduct” prepoznaje samo Bosnu i Hercegovinu jer je država nastupala kao strana u postupku, bez obzira što je proces vodila Republika Srpska. Ipak, na kraju će svi troškovi biti naplaćeni od RS.
„Ja sam ih upozorio, to ne možete raditi. Nije BiH na Marsu. Pokušavaju na ilegalan i potpuno nefer način da sprovedu ovo“, kaže Mandić za DW, uvjeren da će RS platiti dug. DW
„BiH će isplatiti iznosi koji se traži arbitražom, a onda putem regresne tužbe iste sekunde skinuti sa računa RS taj iznos. To zna svaki pravnik koji je položio građansko pravo. Ja sam očajan zbog tog neznanja koje vlada“, kaže Mandić, podsjetivši da Savjet ministara i vlada RS imaju potpisan sporazum koji ovo omogućava, a kojim se vlada RS obavezuje da će voditi i snositi troškove postupka i izvršiti isplatu u slučaju gubitka arbitraže.
Na mogućnost tužbe upozorila je prije nekoliko dana i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekavši da u slučaju da Republika Srpske ne izvrši svoje obaveze po pitanju arbitražne odluke, da će izvršenje ići na teret BiH.
„Ali u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od RS. Iz informacije koju smo dobili od Pravobranilaštva dnevna kamata je devet hiljada evra“, rekla je Krišto, podsjećajući da je Savjet ministara BiH prije osam godina sa RS sklopio sporazum kojim je određeno da će entitetska vlada u ime države platiti sve troškove advokata, eksperata i arbitražnog postupka.
(DW)