
Vanredni izbori su prilika da se zaustave politikanti
Promjene u našem društvu su neophodne jer u kreiranju politika u Republici Srpskoj ne učestvuje akademska zajednica, već politikanati koji vladajući poslednjih godina, ovo društvo prilagođavaju svojim potrebama, dok država propada, rekli su između ostalog prof. dr Branko Dokić, profesor emeritus, prof. dr Goran Marković, dekan Prevnog fakulteta u Istočnom Sarajevu i prof. dr Saša Knežević, sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
Aktuelna vlast u Republici Srpskoj ravna je elementarnoj nepogodi, a predstojeći vanredni izbori su prilika da stvari počnu da se postavljaju na svoje mjesto, smatraju Dokić, Marković i Knežević.
“Pobjedom Siniše Karana ili bilo koga iz SNSD-a, predsjednik će ostati stari, znatno opasniji nego što je bio do sada. Do sad je bio odgovoran za ono što je potpisivao, jer sada neće ništa potpisivati i neće ni za šta odgovarati, a ima dovoljno “autoriteta” i kod Ssiniše Karana, koji će slijediti ono što on (Dodik) bude tražio”, rekao je Dokić.
Dokić dodaje da je za njega znatno bolji kandidat Branko Blanuša, zato što će svoj posao obavljati u skladu sa Ustavom.
“Što će insistirati da Skupština, Vlada i prevosuđe rade svoj posao. Za 10 mjeseci, koliko bude predsjednik, ako započne takav pristup, to će biti veliki kapital za izbore u oktobru sledeće godine”, smatra Dokić.
“Ja ću uvjek podržati profesora sa državnog univerziteta i to je, u suštini, sjajan pokazatelj gdje se nalazi naše društvo. Velika je lična hrabrost izaći i biti kandidat opozicije. Ne treba vjerovati u promjene nego raditi na promjenama, jer je vjerovanje pasivna aktivnost, nego raditi koliko god je u našoj mogućnosti da se te promjene dese, inače nas zaista neće biti”, kaže Knežević.
“Meni smeta to što u ovom društvu godinama, pa i decenijama unazad, vi nemate nijednu suvislu socijalnu ili ekonomsku politiku koja je iznesena u javnost. Ne. Vi imate 90 posto ljudi koji zavise od toga kakve će se ekonomske i socijalne politike sprovoditi, a uprkos te, nacionalne teme su apsolutno dominantne. I to j ključni problem. Vi imate svakodnevni život koji se odvija stihijski, anarhično, a da za to skoro niko ne vodi računa”, rekao je Marković.
Vlast bi trebalo da uvažava riječ akademske zajednice, ali se ona danas malo čuje, jer politička elita to ne želi, dok se sa drge strane ni većina članova akademske zajednice ne trudi da to promjeni, smatra Marković.
“Ako ja, na primjer, nisam član političke stranke i ne učestvujem u stranačkim aktivnostima, to uopšte ne znači da ne učestvujem u političkom životu ili da ne mogu u njemu da učestvujem, jer onog trenutka kada napišem analitički tekst, dam izjavu za medije ili učestvujem u emisiji, a bavim se određenim društvenim i političkim temama, to je već politički angažman”, rekao je prof. dr Goran Marković.
Gosti emisije “Izazovi” mišljnja su da se akademske vrijednosti u ovom drštvu više ne poštuju.
“Zamislite, da sa fakulteta dođete sa diplomom uz prosjek 9, 8, koji su vam dali profesori, u normalnim sistemima Vi biste dobili posao na fakultetu ili institutu, a vi dođete u neku školu i deset puta dobijete odbijenicu. Mi imamo i takve slčajeve”. (voditeljka: da li je to slika našeg društva?) -To je najbolja slika našeg društva, smatra prof. dr Saša Knežević.
“Ovo što je nas zadesilo poslednjih 10 – 15 godina u “politici” koja je ustvari čisto politikanstvo, ravno je elementarnoj nepogodi, a elementarne nepogode ostavljaju strašne, a po nekada i katastrofalne posledice. Ne budimo sigurni da ni ovo politikanstvo, ako mu ne stanemo u kraj, može da nas dovede do katastrofalnih posledica”, smatra prof. dr Branko Dokić
Pripadnici akademske zajednice, ali i svi građani, treba da razvijaju osjećanje slobode u odnosu na strah. Zaključivati bez razmišljanja je pogrešno, a razmišljati bez znanja je opasno i svi imaju, ako ne pravnu, onda moralnu obavezu da razvijaju građanski aktivizam i učestvuju u javnom životu, smatraju gosti emisije “Izazovi”.
(BN) Foto: BN