Stranka Partija demokratskog progresa traži da se do Nove godine usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojim bi se uveli vanredni izbori u Bosni i Hercegovini. Osim toga, predlažu i spajanje opštih i lokalnih izbora, kako bismo na birališta izlazili svako četiri, a ne svako dvije godine.
Da bi to bilo najbolje za ovu zemlju, u kombinaciji s uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, smatra predsjednik PDP-a i poslanik u Parlamentu BiH Branislav Borenović.
Ko ima hrabrosti za poštene izbore?
“Nove tehnologije, skeneri, čitači otiska prsta i spojiti izbore, da odmah budu za sljedeći oktobar i da onda vidimo na poštenim izborima ko će dobiti podršku i neka taj vlada ovom zemljom. To je naš prijedlog, i to je jedino što može spasiti ovu zemlju”, ističe za Buku Borenović, kojeg smo pitali i vjeruje li da će ovu ideju podržati stranke koje trenutno čine vlast na državnom nivou, s obzirom da bi one tada bile tek na pola mandata.
“Pa, hajde da vidimo. Meni je prihvatljivo. Ja sam jedan od tih. Ne znam da li je prihvatljivo ostalima, to je ključno pitanje. Ne znam da li ovi iz vlasti imaju, prije svega, hrabrosti da prihvate poštene izbore kroz uvođenje novih tehnologija i na taj način da se provjerimo. To je prilika i da se dokaže da ste zaista imali stvarnu podršku građana na prošlim izborima”, govori predsjednik opozicionog PDP-a.
Pitali smo ga i šta bi nam moglo donijeti spajanje lokalnih i općih izbora u jednu godinu.
“Što se tiče izbora, imali bi četiri mirnije godine. Ne bi bilo te konstantne tenzije s ciljem da se pravi neki politički benefit na izborima, jer znate da političke stranke, znajući da su svako dvije godine izbori, stalno drže neku tenziju, i na taj način skreću pažnju s onih ozbiljnih, suštinskih, svakodnevnih životnih problema građana. Ovako bi, ipak, bila neka vrsta relaksacije, jer bi imali četiri godine bez izbora, i barem pola tog perioda bi bilo mirno”, naglašava Borenović.
Konstatuje da je potrebno uvesti rokove za formiranje vlasti.
“Svakako da treba uvesti vremensko ograničenje do kada treba formirati strukture vlasti na svakom nivou. Ako se to ne uradi, onda se raspisuju novi izbori, to imamo u mnogim zemljama, to je poznata praksa i ne vidim razlog zašto to ne bi uveli ovdje i na taj način zaustavili to mešetarenje i beskonačno trgovanje oko formiranja vlasti”, kaže Borenović.
Prekompleksan sistem za vanredne izbore
Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH kaže da je ideja PDP-a dobra. Međutim, mnogo je pitanja.
“To je ideja koja datira unazad sigurno 10-15 godina i dosad se pojavljivala u javnom prostoru. Ja lično nemam ništa protiv toga i mislim da je dobro uvesti mogućnost vanrednih izbora, međutim, problem je ustavne prirode, jer postoje ustavi koji definišu koliko je trajanje mandata. Da bi vi skratili nekome mandat, morate napraviti određene izmjene, ne samo u zakonima, nego i u Ustavu. S druge strane, postavlja se pitanje posrednih izbora. Dom naroda državnog Parlamenta se bira iz entitetskih parlamenata, i Federacije i Republike Srpske. Ako uvedete institut vanrednih izbora i iz nekog razloga se dešavaju vanredni izbori u nekom od entiteta, kako se to reflektuje na tijela koja se dalje izvode. Da li to znači da prestaje mandat i ljudima koji su izabrani, a onda se postavlja pitanje da li u tom Domu naroda može pola ljudi biti izabrano na jednim izborima, a pola u drugim”, govori za Buku Magazinović, koji smatra da je ovdje još mnogo otvorenih pitanja.
“Suštinski, ja ovo podržavam, ali bih samo volio vidjeti ideju kako to uraditi, budući da dosad to nikome nije pošlo za rukom, da to na odgovarajući način definiše. Evo, npr. dešavaju se vanredni izbori jer se formirala vlast u Republici Srpskoj, a nije u Federaciji BiH, ali su konstituisane skupštine i 10 ljudi iz Federacije je izabrano za Dom naroda državnog Parlamenta, i izabrano je pet iz Republike Srpske. A u međuvremenu, imamo vanredne izbore u Federaciji. Šta se nakon toga dešava s ljudima koji su već izabrani u Dom naroda? Da im oduzmeš mandat? Ne možeš. A kako će onda, poslije novih izbora, gdje je pobijedila neka druga stranka, onda državni Dom naroda ne odražava rezultate izbora u Federaciji. Ili, recimo, kantoni. Kantoni tvore federalni Dom naroda. Recimo da su formirani svi, i da su svi dali svoje delegate u federalni Dom naroda, a samo u dva kantona nije formirana vlast. Evo, sada imamo taj slučaj u HNK. Je li to znači da zbog toga u vanredne izbore mora ići Federacija čitava, jer oni šalju svoje delegate u Dom naroda i ti delegati su učestvovali u izboru Vlade. Automatski, ako ide Federacija, onda mora ići i država. Zašto bi svi išli u vanredne izbore, ako u jednom kantonu ili entitetu nije formirana vlast? “, samo su neka od pitanja koja postavlja Magazinović, a koja smatra bitnim za navedeni proces.
On konstatuje da bi ovo neko davno uradio da je to lako izvesti.
Stranke se bave samo izborima, a ne reformama
Šerif Špago, predsjedavajući Kluba poslanika SDA u Parlamentu BiH, kaže da bi bilo bolje da imamo više prostora između dva izborna ciklusa, jer bi to omogućilo strankama da se posvete reformama, a ne samo izborima.
“Ovako su svako dvije godine izborni ciklusi i izostaju reforme. Političke stranke na vlasti se uglavnom bave izborima i mislim da je ideja za razmatranje. Ne može čovjek sada reći ni “dobro je” ni “loše je”. Mislim da je za iduću godinu to kratko vrijeme, mislim da bi trebalo razmišljati da to krene od 2026. godine i da se tada spoje lokalni i opšti izbori. U svakom slučaju ideja je za razmisliti dobro, analizirati je i mislim da bi u svakom slučaju koristila za brže provođenje reformi koje utiču na građane u Bosni i Hercegovini”, rekao je za Buku Špago.
Pokušali smo saznati i kako na eventualno uvođenje instituta vanrednih izbora gledaju u strankama SNSD i HDZ BiH, ali poslanici i delegati ovih vladajućih stranaka nisi odgovarali na naše pozive.
Kada je 2019. godine bilo problema pri formiranju državne vlasti, SDP BiH je predložio uvođenje vanrednih izbora, smatrajući tada to jedinim rješenjem.
Takav prijedlog je tada prokomentarisao dugogodišnji državni parlamentarac iz SNSD-a Nebojša Radmanović.
“Kada bismo se u okviru Bosne i Hercegovine dogovorili kakav Ustav hoćemo, onda bismo se mogli dogovoriti i oko ovoga pitanja. Logično je i nije bezveze u demokratskim zemljama došlo se do rješenja vanrednih izbora, jer su krize raznih vrsta moguće. Mi nismo to pitanje riješili”, istakao je tada za N1 Nebojša Radmanović, potpredsjednik SNSD-a.
Podsjetimo, u Bosni i Hercegovini postoje prijevremeni izbori i oni se uglavnom koriste na lokalnom nivou, kod izbora načelnika i gradonačelnika. Ali, ne postoje vanredni. I mnogi miješaju ova dva pojma, čak i oni koji se bave politikom. Kod prijevremenih izbora, mandat novoizabranog zvaničnika teče do narednih redovnih izbora, dok je kod vanrednih mandat četiri godine.
Buka
