Studenata sve manje, ko će na državni fakultet?

Studenata sve manje, ko će na državni fakultet?

Euforiju oko završetka srednje škole maturantima prekidaju planovi koje treba da ostvare u bliskoj budućnosti, korak mijenja tok života. Koje su prednosti državnih fakulteta i da li su za upis u Srpsku dovoljne mjere koje je preduzela Vlada Republike Srpske?

Javni univerziteti u Srpskoj studentima nude besplatno školovanje i smještaj u studentskim domovima. To su samo neke od prednosti usavršavanja za one koji su željni znanja.

„Da li iko zna za laboratorije koje imamo na Univerzitetu? Da li je iko zavirio u Tehnološki fakultet u Zvorniku? Da li iko zna šta postiže Medicinski fakultet? Napravili su potpuni poremećaj na tržištu nekretnina dolaskom stranih studenata koji plaćaju da tu studiraju. Da li neko zna kakve kabinete imamo na Elektrotehničkom fakultetu?“, naveo je Đorđe Marilović, docent sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Prema do sada odobrenim upisnim kvotama koje je odobrila Vlada Srpske, na prvu godinu, prvog ciklusu studija u akademskoj 2023/24. godini, može biti upisano 2.655 studenata, na drugom 1.005, dok treći ciklus studija može upisati 148 kandidata.

Među prva tri univerziteta u BiH su uvijek Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Banjaluci. Nakon toga idu ostali državni univerziteti, a tek poslije privatni univerziteti. To možemo uzeti kao pokazatelj gdje su privatni, a gdje državni univerziteti“, ističe  prorektor za nastavu  Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladimir Vladičić.

Jedan od budućih brucoša je i Marko Ristić.  Prednosti studiranja u Srpskoj zadržale su ga u zemlji iz koje mladi mahom odlaze.

„Ja ću ostati u Republici Srpskoj i studiraću ovdje, to je moja lična odluka. Imao sa priliku da odem u  npr. Beograd. odlučio sam se da ostanem ovdje jer ću dobiti kvalitetno obrazovanje, kvalitetne profesore“, ističe budući brucoš,  maturant Gimnazije „Filip Višnjić“ u Bijeljini Marko Ristić.

Ipak, ono što studente brine jeste i buduće zaposlenje.

„Pruženo nam je da studiramo i da se usavršavamo, ali nam nisu pružena adekvatna radna mjesta i adekvatne radne pozicije, a to je zbog nedovoljnjih sistemskih rješenja“, naveo je Ristić.

Posljednjih nekoliko godina na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu izmijenjen je plan i program i prilagođen tržištu rada. Saradnja je uspostavljena sa više od 20 institucija, kažu na Univerzitetu.

„Naši studenti ne idu na praksu samo ako to neće. Svaki student ima priliku da mu fakultet obezbijedi praksu, i to ne jednu nego niz. Imaju priliku da upoznaju da u institucijama upoznaju pravnike koji tu rade decenijama, sa poslovima koji ih čekaju i na kraju, poslodavci itekako traže perspektivne mlade ljude“, naveo je Marilović.

Bitno je naglastiti, ističu sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu, i činjenicu da se na tom fakultetu, osim domaćih, školuje oko 400 studenata iz 18 zemalja svijeta.

„Italija, Grčka, Indija, Grčka, mislim da taj broj, i činjenica da će ih biti sve više, pokazuje koliko je nastavni plan i program i kakvo kvalitetno obrazovanej nudi UIS“, rekao je Vladičić.

Dodatne mjere koje bi stimulisale mlade da upisuju studije u Srpskoj, ističu budući brucoši, potrebnije su nego ikad jer je studenata sve manje.

Stanje u novoj akademskoj godini, znaće se nakon upisa koji počinje krajem mjeseca.

(BN)

CATEGORIES
Share This