Stiglo tumačenje Suda BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD!
Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta RS, ne može biti ni predsjednik SNSD-a, rečeno je za Raport u Sudu BiH.
S detaljnim odgovorima, na jednako detaljan upit Raporta, Sud Bosne i Hercegovine je konačno razriješio višemjesečnu dilemu o tome može li nakon pravosnažne presude Milorad Dodik obavljati funkciju predsjednika SNSD-a.
Bez obzira na način finansiranja Dodik ne može biti na čelu SNSD-a
Iz odgovora Suda BiH na upit Raporta, koji smo im uputili nakon što je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine u prošli petak odbilo žalbu Nebojše Vukanovića, predsjednika stranke Lista za pravdu i red, koji je pokušao osporiti odluku CIK-a BiH da ovjeri učešće SNSD-a na prijevremenim izborima u entitetu RS s potpisom Milorada Dodika, sada je sve pojašnjeno.
Sud BiH je osudio Milorada Dodika i jedini je organ koji je mogao odgovoriti na pitanje koje pravne posljedice proizilaze iz te presude.
Prvi put od 1. augusta kako je objavljena drugostepena presuda Miloradu Dodiku, Sud BiH je na upit Raporta pojasnio zašto Dodik ne može biti ni predsjednik političke stranke.
Sud BiH je razjasnio da se prestanak službene dužnosti Dodiku i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja, što znači da ako se SNSD i ne finansira iz budžeta, Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Iz Suda BiH su pojasnili i da prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.
Takođe, naveli su i da prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice „koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona“.
Šta je radio CIKBiH?
Iz odgovora Suda BiH proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH kao organ koji vrši nadzor nad radom političkih stranaka morala voditi računa o pravnim posljedicama presude koje im je Sud BiH dostavio 1. augusta.
Podsjećamo, CIK BiH, uz protivljenje samo jednog člana, Suada Arnautovića, ovjerio je učešće SNSD-a na prijevremenim izborima u entitetu RS, s potpisom Milorada Dodika.
CIK BiH je to pravdao s time što im je Osnovni sud u Banjoj Luci kao registracioni sud kod kojeg je upisan SNSD, dostavio dokument u kojem stoji da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iako je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo žalbu Nebojše Vukanovića, sada, kada je Raport dobio detaljne odgovore i pojašnjenja iz Suda BiH, jasno je da su o provedbi presude Dodiku i pravnih posljedica osude prije svega računa trebali voditi CIKBiH i Osnovni sud u Banjoj Luci.
U nastavku prenosimo u cijelosti odgovor Suda Bosne i Hercegovine na upit Raporta o tome na što su se odnosile pravne posljedice presude Miloradu Dodiku i ko ih je trebao provesti.
Kompletan odgovor iz Suda BiH za Raport
„Sud ponovo ističe da je izrečena mjera sigurnosti (u konkretnom slučaju mjera zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske), krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uvjetna osuda, odgojne mjere. Po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.
Pravne posljedice osude su efekti koje proizvodi presuda. Za razliku od mjere sigurnosti, kao krivičnopravne sankcije koja se obavezno unosi u izreku presude, pravne posljedice osude se po zakonu ne navode u izreku presude. Pravne posljedice osude nastupaju po sili Zakona (čl. 113. – 116. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine).
U skladu sa odredbom člana 203a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, tada optuženi Milorad Dodik osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U skladu sa odredbom stava 4. istog člana, izrečena mu je i mjera sigurnosti – zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana.
Dakle, sa danom pravosnažnosti presude (12.06.2025. godine), kojom je Sud Bosne i Hercegovine tada optuženog Milorada Dodika osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od 6 godina, nastupile su i pravne posljedice takve osude, shodno stavu 5. člana 203a KZBiH i to:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i
d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude.
Prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi se na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.
U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama.
Članom 18. Statuta političke stranke SNSD (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 15/96, 17/02), propisano je između ostalog da:
(1) „Predsjednik SNSD je politički i izvršni organ SNSD
(2) Predsjednik SNSD predstavlja i zastupa SNSD“
Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice „koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.“
Članom 34. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom.
Poslovnikom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj: 29/18), u članu 18. propisano je da Centralna izborna komisija BiH, u skladu sa zakonom, pored ostalih akata, donosi i odluke, rješenja, zaključke, instrukcije, preporuke i mišljenja.
Sud je dana 01.08.2025. godine, Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK), dostavio prvostepenu presudu Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.02.2025. godine i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 Kž od 12.06.2025. godine, na izvršenje, kako u pogledu izrečene mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske, tako i u pogledu pravnih posljedica osude koje nastupaju po sili Zakona, nakon pravosnažnosti presude, s obzirom na činjenicu da je osuđeni Milorad Dodik, pored funkcije predsjednika Republike Srpske i predsjednik političkog subjekta – Saveza Nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD).
Dana 06.08.2025. godine, CIK je donio odluku, broj: 06-1-07-1-393/25 o prestanku mandata Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, sa danom 12.06.2025. godine, kada je presuda Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.02.2025. godine, postala pravosnažna. Žalba na ovu odluku CIK-a odbijena je rješenjem Suda BiH, broj: S1 3 Iž 052766 25 Iž od 18.08.2025. godine.
U obrazloženju odluke o prestanku mandata Miloradu Dodiku, broj: 06-1-07-1-393/25 od 06.08.2025. godine, CIK je pored ostalog, naveo da „U sadržaju akta Suda Bosne i Hercegovine uz predmetne presude, dostavljena je i napomena da pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i to a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem drugom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.06.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati ni jednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.“-navedeno je u odgovoru Suda Bosne i Hercegovine na upit Raporta.
Raport
