Šta vlast stavlja kao garanciju za milionske kredite?

Ministarstvo finansija Republike Srpske zakazalo je za 21. februar prvu ovogodišnju emisiju obveznica putem koje će se zadužiti  za 30 miliona maraka.

Dobro ustaljena praksa zaduživanja Vlade Srpske nastavlja se i u ovoj godini. Bez obzira što su kamate porasle i što će se plaćati skoro duplo, nadležne ne sprečava da budžetske rupe zatrpaju novim kreditima.

Ovaj put, Vlada nas je zadužila za 30 miliona maraka, a građane i budžet, sa kamatom od 5,5 odsto, to će koštati oko 38 miliona maraka. Građani sa kojima smo razgovarali nisu sigurni čemu stalna zaduženja ni hoće li se ikad vratiti.

Čini se da nadležni zaboravljaju ili se prave nevješti, da Republika Srpska ove godine mora da vrati dugove „teške“ 1,1 milijardu maraka, što je skoro petina budžeta od 5,38 milijardi maraka.

„Taj povećani odliv sredstava se osjeti i na sredstvima koja se prikupljaju na indirektnim porezima i raspodjeljuju se. Prije raspodjele entitetima izdvajaju se za servis inostranog duga i to je uočeno na smanjenom prilivu koje imaju opštine u RS i one su najveće žrtve tog povećanog servisa dugova“, smatra Slaviša Raković, ekonomista.

Dodatni problem je netransparentnost utroška kreditnih sredstava jer ni građani do sada nisu konkretno čuli u koje namjene se troše milioni i milijarde koji dolaze kroz zaduživanje.

„Ono što je još veći problem je to šta služi kao garancija. Ako uzmemo u obzir emisiju obveznica na bečkoj ili londonskoj berzi u prospektu jasno stoji, da ukoliko RS ne može da vrati dug oni imaju pravo da privatizuju neko javno preduzeće. Sve pada na teret građana koji putem svojih predstavnika koje su izabrali ne mogu ništa da ostvare“, kaže Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.

Opozicija smatra da vlast već godinama ima matricu ,da kad nestane novca, odmah se ide u emisiju obveznica, trezorskih zapisa ili na berze.

„Skuplje se zadužuje država nego neko prosječno domaćinstvo kada ima potrošački kredit da kupi nešto u prodavnici. Samo je pitanje dana kada će doći do potpunog sunovrata, a stranci svjesno daju te kredite Dodiku da bi on kad dođe u makaze bio primoran da proda Elektroprivredu, Šume RS i da nas pretvori u koloniju“, ističe Nebojša Vukanović, šef kluba poslanika Lista za pravdu i red.

„Režim ne bira sredstva i zadužuje se. Očigledno da Milorad Dodik uzme sebi 56 miliona KM, kupuju namještaje, luksuzna auta, za sve ima para, za građane nema i kreditno se zadužuju. Oni rade tako kao da poslije njih više ne trebamo živjeti na ovom prostoru“, kaže

Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od milijardu i 80 milona KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduživanja kod domaćih i stranih banaka.

Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.

Pored dugoročnog, vlast će građane i budžet zaduživati na kratkoročni period, emisijama hartija od vrijednosti.

(BN)