SNSD proveo istraživanje: 55 posto birača smatra da RS ide pogrešnim putem, najveću podršku ima Cvijanović
SNSD je sproveo istraživanje javnog mnjenja o predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske koji su pokazali da je 40 posto ispitanih birača kazalo da će najvjerovatnije izaći na izbore, a najveći potencijal za pobjedu bi imala Željka Cvijanović.
Kako navode, istraživanje je sprovedeno usmenim ispitivanjem, od 27. augusta do 3. septembra, na uzorku od 1.000 vjerovatnih glasača iz ovog entiteta.
Od njih 1.000 je samo 25 posto reklo da će definitivno glasati na prijevremenim izborima, vrlo vjerovatno će glasati njih 16 posto, dok je 59 posto njih reklo da je donekle vjerovatno da će glasati.
Među potencijalnim kandidatima ove stranke čija uspješnost je ispitivana protiv Draška Stanivukovića, Ljubiše Petrovića, Milana Milićevića i Jelene Trivić na pojedinačnim glasačkim listićima, Željka Cvijanović osvaja najveći dio glasova sa 36 posto, slijedi Siniša Karan sa 27 posto i Igor Dodik sa 25 posto.
Simulacija glasačkog listić sa Željkom Cvijanović
Na tri od četiri testiranih glasačkih listića, kandidat SNSD-a ima većinu glasova.
Na generičkoj listi za Parlament, SNSD je ispred svih drugih stranaka sa 28 posto podrške, slijedi PDP sa 10 posto, SDS sa sedam posto, Narodni front sa četiri posto i Ujedinjena Srpska sa tri posto.
„Birači su generalno podijeljeni po pitanju da li će predstojeći izbori biti fer (33 posto) ili namješteni u korist opozicije (30 posto)“, navodi se u istraživanju SNSD-a. Iz grafikona se vidi da najveći dio njih (37 posto) nije htio odgovoriti na ovo pitanje, što nije ni čudno ako se uzme u obzir da je subjektivno postavljeno.
Pitanja o RS-u i političkim kretanjima
Više od polovine (55 posto) ispitanika smatra da je Republika Srpska krenula pogrešnim putem, u poređenju s 30 posto njih koji smatraju da stvari idu u dobrom pravcu. Pored toga, 70 posto kaže da je situacija u Bosni i Hercegovini krenula pogrešnim putem, dok 11 posto smatra da stvari idu u dobrom pravcu.
Ispravnost puta kojim ide RS
Ispitanici su naveli veliki spektar problema sa kojima se Republika Srpska suočava, a koji smatraju najvažnijim. Najvažnijom je označena politička situacija (13 posto), slijedi odliv mladih (sedam posto) i korupcija (šest posto).
Gotovo polovina glasača (49 posto) smatra da se ekonomska situacija u RS-u pogoršala, dok samo 18 posto kaže da se poboljšala, a 29 posto da se nije promijenila.
Među javnim ličnostima koje su ispitivane, najviše pozitivnih ocjena, prema rezultatima istraživanja SNSD-a, imaju Vladimir Putin (61 posto) i Milorad Dodik (44 posto). Christian Schmidt ima većinu birača u RS-u sa nepovoljnim mišljenjem (58 posto), kao i Volodimir Zelenski tri posto povoljnih/58 posto nepovoljnih.
Mišljenje ispitanika o Miloradu Dodiku – jedan posto nije čulo za njega
Kada je riječ o institucijama i organizacijama, Centralna izborna komisija ima 10 posto povoljnih/38 posto nepovoljnih ocjena, NATO tri posto povoljnih/59 posto nepovoljnih.
SNSD-ova procjena uspjeha referenduma o Dodiku i RS
SNSD-ovi ispitanici su postavljali i pitanja o referendumu, prilikom čega su postavljene rečenice bile vrlo indikativne.
Više od tri četvrtine glasača (77 posto) bi glasalo „Ne“ na referendumu kojim bi bilo postavljeno pitanje da li Christian Schmidt treba da donosi odluke za RS, dok bi većina (56 posto) glasala „Da“ na drugom referendumu kojim bi bilo postavljeno pitanje da li Republika Srpska treba da napusti Bosnu i Hercegovinu i postane nezavisna.
Nešto više od polovine (53 posto) se slaže da Republika Srpska treba u budućnosti biti nezavisna od Bosne i Hercegovine, dok se samo devet posto ne slaže. Birači su skoro podijeljeni po pitanju da li Republika Srpska treba da se pridruži Evropskoj uniji (34 posto se slaže/40 posto se ne slaže).
Većina (58 posto) SNSD-ovih ispitanika smatra da osuđujuća presuda Miloradu Dodiku nije bila pravična i poštena, a dodatnih 54 posto kaže da je presuda Suda BiH bila namještena protiv njega kako bi se isforsirali novi izbori. Njih 46 posto navodno smatra da Dodik ne bi trebalo da poštuje presudu i da napusti predsjedničku funkciju.
Većina (57 posto) birača podržava reviziju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine kako bi Republika Srpska dobila više autonomije, dok se skoro četvrtina (24 posto) protivi prijedlogu.
Klix
