Sjeveroistočni dio Srpske ugrožen klizištima u slučaju velikih padavina
Nepogode iz 2014. godine i prirodna i ljudska katastrofa iz Jablanice od prije nedelju dana podsjetile su nas koliko neumoljiva i surova priroda može da bude ukoliko je čovjek ne poštuje. Istraživali smo šta pokreće klizišta i koliko je ljudski faktor odgovoran.
– Nagle, velike količine padavina na ograničenom prostoru su jak okidač za aktiviraje klizišta, pogotovo na trusnim zemljištima bez šume. Nije svejedno gdje će ta kiša pasti, kaže geolog Dragan Mitrović iz Geološkog zavoda Republike Srpske.
“Područja izgrađena od krečnjaka, od karsta, kao romanijski plato i slično, mogu da prihvate svu količinu vode i ne dešavaju se tipovi klizanja kao na područjiima u gotovo čitavom sjevernom dijelu Republike Srpake, naročito sjeveroistočnom. To su područje Lopara, Ugljevika, Zvornika, Bratunaca, Šekovića, Vlasenice i Srebrenice, a ima ih i u području Višegrada, i nešto u Foči”, objašnjava Mitrović.
– Zbog toga svaka opština mora da ima prostorni plan i pedološke odnosno karte zemljišta poslednji put rađene 70-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, da se poštuje mapa zemljišta koje je podložno mijenjanju kako bi se zaštitili ljudski životi i imovina, ističe profesor dr Aleksandar Valjarević sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
“Ne smijemo da imamo objekte koji nisu namjenski objekti. Nikako ne smije da postoji kamenolom gdje postoji mogućnost fluvijalne odnosno bujične erozije. Treba da poštujemo struku i ono što je 70-ih, 80-ih, 90- ih godina bilo zacrtano prostornim planom. Ne možemo to da mijenjamo koliko god da su finansije u pitanju. Zašto? Vidjeli smo u Jablanici da su u pitanju ljudski životi, a oni vrijede više od svih finansija”, kaže profesor Valjarević.
– Svako od nas u životu mora da zasadi bar jedno drvo, savjetuje profesor Valjarević.
“Moramo da poštujemo prirodu i da živimo u skladu s njom Ne možemo graditi objekte koji nisu u skladu sa našim klimatom. Ako smo mi umjereno-kontinentalna klima, ne možemo da gradimo solitere od 100 spratova tamo gdje je klizište i gdje je trusno”, ističe on.
– 2014. godine opština Lopare je prošla bez žrtava ali smo izvukli pouku: Nema više gradnje na sumnjivim terenima, ni individulanih kuća ni pomoćnih objekata, kaže načelnik te opštine Rado Savić.
“Ne može se iz nekih kabineta, sa nekih udaljenih lokacija odlučivati o tome da li će se u nekom mjestu raditi neko iskopavanje, neki kamenolom ili neki neki projekti koji mogu da ugroze ljude”, jasan je Savić.
– Izuzetno je važno da se za različita iskopavanja pita prije svega lokalna zajednica pa tek onda viši organi vlasti i struka koja, kako ističe Savić, često podlegne interesu politike i profita. Primjer Jablanice nas, dodaje, opominje.
“Važno je da se ne dozvole bilo kakva gradnja i iskopavanja koja mogu da budu u sukobu sa prirodom koja može da zada strašan udarac, kao onaj koji se desio u Jablanici. Ne smijemo dozvoliti da bilo čiji finansijski interes nadvlada interes opstanka i života ljudi na ovim prostorima”, kategoričan je on.
A koliko je neumoljiva sila prirode dobro znaju mještani nekoliko sela u opštini Lopare kojima je 2014. godine klizište izazvano kišom za nekoliko sati ili čak i minuta, uzelo krov nad glavom. Nisu, kažu, mogli ništa da urade sem da bespomoćno posmatraju.
“Gledao sam u kuću ovog komšije, uveče ima kuće, ujutro pogledam nema kuće, potonula. Moja kuća je popucala”, priča Jovica Ristić iz Lipovice kod Lopara.
“Bilo je strašno. I danas osjećamo strah iako smo na sigurnom jer ne znamo šta nas očekuje”, prisjeća se Jela Lukić iz loparskog sela Mačkovac.
Prevencija, pošumljavanje, gradnja objekata za ojačavanje i zaštitu, analiza, drenaža, nauka, topografija i poštovanje prirodne ključni za izbjegavanje najgorih scenarija jer je, kako ističu geolozi i geografi, ljudski faktor najodgovorniji u 70-80 odsto slučajeva nesreća.
(BN) Foto: BN
