Bolji životni standard, veći izbor poslova, ratna događanja, kao i otvaranje granica povećali su broj migracija u Europi u posljednjih trideset godina. Navedeno je rezultiralo time da broj stanovnika u razvijenim europskim zemljama konstantno raste, dok se naša zemlja i zemlje u regiji suočavaju s negativnim demografskim trendovima, piše Večernji list BiH.
Tako je Bosna i Hercegovina u trideset godina ostala bez 19 posto stanovništva. Prema dostupnim podacima, riječ je o najvećem postotku među zemljama regije.
Naime, na temelju službenih statističkih podataka, Pixsell je izradio infografiku koja prikazuje kako se mijenjao broj stanovnika u Europi u posljednjih 30 godina. Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala broj stanovnika za 49 posto, a Irska za 47 posto, dok ga je Hrvatska smanjila za 16 posto.
Kada je riječ o ostalim zemljama regije, Srbija bilježi smanjenje od 14 posto, dok je u Sloveniji zabilježen blagi porast od 6 posto.
Podaci objavljeni u spomenutoj infografici pokazuju kako je u navedenom razdoblju broj stanovnika u Njemačkoj porastao za 4 posto, Belgiji 17 posto, Švicarskoj 28 posto, Austriji 16 posto, dok Francuska ima 15 posto više stanovništva.
Jedna od zemalja koja nema problem s demografskim lomom svakako je i Španjolska u kojoj je u trideset godina broj stanovnika porastao za 23 posto. Značajan porast stanovništva bilježe i skandinavske zemlje te Velika Britanija. U porastu broja stanovnika zapadnoeuropskih zemalja značajan udio imaju upravo državljani Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske te Srbije.
Situacija bi, prema procjenama, u idućem razdoblju mogla biti još i gora. Procjene Ujedinjenih naroda pokazuju kako će Bosna i Hercegovina i Albanija do 2050. godine izgubiti više od 20 posto svojih stanovnika. Umjesto prošlogodišnjih 16,977.000, zapadni Balkan će 2050. imati 13,975.000 stanovnika, prenosi Radio Slobodna Europa.
Istaknuto je da će Srbija biti na najvećem gubitku u apsolutnim brojevima, dok će Bosna i Hercegovina i Albanija najviše izgubiti gledano u postocima. Srbija, koja je prošle godine imala 6,788.000 stanovnika, 2050. imat će 5,554.000, odnosno oko 1,2 milijuna stanovnika manje.
Ako se procjena obistini, to bi bio pad od 18,2 posto. Sjeverna Makedonija će, umjesto 1,836.000, imati 1,519.000 stanovnika, što je pad od 17,3 posto, dok će Crna Gora, umjesto 628.000, imati 535.000, odnosno 14,8 posto manje.
Prema procjeni UN-a, najmanji pad zabilježit će Kosovo, s 1,709.000 na 1,647.000, odnosno svega 3,6 posto. Kako su naveli, Bosna i Hercegovina će s 3,194.000 pasti na 2,469.000 stanovnika, što je 22,7 posto manje, a Albanija s 2,822.000 na 2,251.000 stanovnika, što je 20,2 posto manje.
Europska komisija je još ranije iznijela procjenu prema kojoj će do 2060. godine broj stanovnika u Bosni i Hercegovini pasti na 1,7 milijuna, dok će se broj osoba starijih od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1 posto, a mladih s 21 na 13 posto.
Ovakve procjene temelje se na podacima o migracijama te prirodnom prirastu stanovništva. Već dulje u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine broj umrlih veći je od broja novorođenih.
Iznimka je posljednje dvije godine Zapadnohercegovačka županija, koja zbog niza demografskih mjera bilježi pozitivan prirodni prirast.
Agencije
