Samo u BiH PDV isti za hljeb i jahtu: Slijede li nam nova poskupljenja?

U moru apsurda stiglo nam je još jedno povećanje cijena nafte.

Nakon što je u junu došlo do skoka vrijednosti barela sirove nafte na svjetskim berzama, u BiH uslijedio je novi rast cijena goriva.

Očekuju li nas poskupljenja osnovnih životnih namirnica?

Novi rast cijene goriva ponovo je pokrenuo stara pitanja- slijedi li nam i poskupljenje osnovnih životnih namirnica?

Sve apelacije za uvođenje mjera kojima bi se amortizovali skokovi cijena nafte na berzama, nadležnima su poslužili samo za obećanja u izbornoj kampanji tokom 2022. godine. I to ,ispostavilo se, prazna! Priča o ukidanju akciza na gorivo ostala je „mrtvo slovo na papiru“ , a građani prepušteni sami sebi.

„Nigdje nije zabilježeno da se vlast ovako maćehinski odnosi prema svojim građanima. Vladi je korisna inflacija, jer rast cijena donosi veći PDV ,koji se sliva u budžet a ta inflacija ustvari pljačka ovaj narod“, rekao je za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar .

Kriza, po mnogo čemu istorijska. Za samo godinu dana bilježi se inflacija više od 17%. Vlasti u BiH nerijetko su se tako znale pohvaliti istorijskim ubiranjem poreza. Istovremeno, uprkos postojanju mehanizama poput ograničavanja marži ili oporezivanja ekstra profita, kako bi se zaštitili potrošači – nije se koristio gotovo nijedan

PDV isti za hljeb i jahtu

Cijene hrane krajem protekle godine dostigle su maksimum. Poskupljenja, bila ona opravdana ili korištenje aktuelne situacije kao izgovor za podizanje cijena, dovela su do toga da su za većinu građana osnovne životne namirnice postale luksuz. Potrošačka korpa u BiH premašila je iznos od 3.000 KM.

„BiH jedina je balkanska zemlja gdje je PDV isti za hljeb i jahtu ili skupocjeni mercedes, to je apsurdno. Cijene hrane su veće nego životni standard većine građana. I sami možete vidjeti da su liste korisnika narodne kuhinje sve duže i duže. Mi se možemo spasiti jedino time što ćemo koristiti domaće resurse, ono što imamo, da bar to ne uvozimo. Nažalost, kod nas je i to obrnuto. Uvozimo sve, pa i ono što možemo sami proizvesti“, rekao je za Buku Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „zvono“ iz Bijeljine.

  Prvi na udaru poskupljenja obično su pekarski proizvodi. Na području najveće bh. žitnice gdje ovih dana padaju poslednji otkosi „zlatnog zrna“, čija je cijena -prema navodima proizvođača- mizerna i neisplativa, za sada ne prijeti novo povećanje hljeba, kažu za Buku u Udruženju poekara regije Bijeljina.

„Povećanje cijene energenata svakako diktira i cijenu pekarskih proizvoda. Mi se zaista trudimo da ove skokove amortizujemo, koliko možemo. Ono što je sigurno, zbog svih ovih nameta i poskupljenja, sasvim sigurno je da neće doći do pada cijene pekarskih proizvoda, a nadamo se u skorije vriijeme neće biti ni povećanja cijene. Za sada imamo dovoljne zalihe brašna te će cijene, za sada, ostati iste. Šta će dalje biti, to niko od nas u ovom trenutku ne može znati. Mi nemamo robne rezerve sa kojima bi se moglo intervenisati i stabilizovati cijena pšenice na tržištu. Pored toga, znamo da domaća pšenica učestvuje nekih 30-35 % u prehrambenoj industriji a ostatak uvozimo iz Srbije i Mađarske, a toj uvoznoj pšenici cijenu diktira berza i mi na to ne možemo uticati“, kaže za Buku Radenko Pelemiš predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Po podacima Eurostata BiH je zajedno sa Albanijom, nasiromašnija država u Evropi 

Cijena hljeba odavno je premašila 2.00 KM. Vekne koje se tokom dana ne uspiju prodati, već sutra prodaju se po  trostruko nižoj cijeni i postaju „zalogaj spasa“ za većinu građana. Prizori pred pekarama gdje se u redovima čeka za „hljeb od juče“ današnja je ,poražavajuća slika našeg društva.

„Mi nemamo nikakve mogućnosti da zaustavimo inflaciju, jer nemamo svoju proizvodnju i ovo što imamo uništavamo. Takođe, nemamo ni robne rezerve kojima bi intervenisali na tržištu u slučaju da naglo poraste inflacija“, kaže za Buku prof. dr Aleksa Milojević ekonomski analitičar.

Potrošačka korpa, postala kesa

Gužve su postale rijetkost na tržnicama širom BiH. Građani koje tamo zatičemo , žale se na cijene sezonskog povrća i voća.

73-godišnju Slavica Stanojević penzionerku iz Bijeljine zatekli smo na gradskoj tržnici. Morala je, kaže, da bira namirnice po prioritetu.

“ Cijene su strašno visoke, posebno za nas penzionere. Ima dana kada moram da biram da li kupiti hranu ili lijekove. Sa penzijom koju imam, dok platim račune i kupim lijekove ne ostane mi mnogo izbora kako da preživim mjesec. Nerijetko sam zaspala gladna“, priča nam Slavica.

Ofelija Trifković već dugo godina radi kao trgovkinja na bijeljinskoj Zelenoj pijaci. Situacija je, kaže, iz godien u godinu lošija.

„Ljudi više ne kupuju na kilograme, nego na grame ili na „komad“. Dođu i kupe samo onoliko koliko im je potrebno za današnji ručak. Cijene sezonskog povrća i voća su odavno poskupile a sve je ovo uglavnom uvozno, rijetko šta je domaće. Pri tom, ponuda je bogata, ali je kvalitet loš. kaže za Buku Olivija Trifković.

Moguća nestašica?

Pored stalnih poskupljenja građani strahuju i od nestašice mlijeka i mesa. Farmeri upozoravaju na tešku situaciju

„Sve je teže proizvesti,kada rasprodam ovo što imam ,ne vjerujem da ću zanoviti broj grla na farmama. Hrane nemamo dovoljno,ove godine suša je uništila kukuruz,a cijena stočne hrane na tržištu je preskupa“,kaže Mile Marinković, farmer iz Semberije.

Tržište nestabilno, kažu mesoprerađivaći. U jednom momentu dođe do tržišnih viškova,a već u sledećem do nestašice robe na tržištu.

„Hrana je skupa, cijene eskaliraju.Nelojalna je konkurencija, naši proizvođači ne mogu da budu konkurentni cijeni uvoznog mesa.Hrana za stoku je skupa i to je sve što na tržištu diktira i uslove proizvodnje i cijene otkupa.Uglavnom, vlada jedno nestabilno stanje, nema kontinuiteta ni u proizvodnji ni u cijeni“,kaže Milenko Zupur vlasnik mesne industrije „Globus“ iz Bijeljine

Analitičari: Predstoji nam vrijeme duboke krize

Rast cijena hrane obrnuto je proporcionalan rastu mjesečnih prihoda, upozoraju analitičari.

(Buka) Foto: