Danas će se u Banjaluci održati protest stanara naselja Borik zbog predloženog Regulacionog plana koji planira nekoliko stambeno-poslovnih objekata u pomentom naselju.
Naime, novim nacrtom RP-a koji je na javnom uvidu do 28. juna, na mjestu sadašnje Male pijace predviđena je izgradnja nebodera od 14 i 15 spratova, kao i nadogradnja postojećeg poslovnog objekta za još jedan sprat. Druga lokacija „na piku“ Gradske uprave, a koje je građanima sporna, jeste lokacija bivše fabrike „Fruktona“ koja već godinama zjapi prazna. Na toj lokaciji predviđen je kompleks lamela do maksimalno 10 spratova.
Inače ovo nije jedini dio grada koji se suočava sa ovakvim urbanističkim zahvatima, a podsjećamo da su se ljudi masovno pobunili protiv namjere izgradnje nebodera na popularnom Kupusištu.
Zahvaljujući inicijativama i određenim pritiscima javnosti, najavljeno je da će doći do određenih izmjena kada je u pitanju ovaj banjalučki park (Kupusište) u samom srcu grada.
Nadalje, planirana je izgradnja nebodera od 15 spratova na lokaciji Poštanske štedionice preko puta Stare autobuske stanice, kao i Hotel „Zepter“ pored RK „Boska“.
Banjalučani se trenutno bune protiv nekvalitetnih urbanističkih rješenja na, za sada, čak šest lokacija. Te sve lokacije predmet su nacrta izmjena regulacionih planova, i to: Lazarevo 4 (Ložionička i okolina), Jug 3 (blok između ulice Bulevar Desanke Maksimović, Majke Jugovića i Bulevar Stepe Stepanovića), ,,Paskolina ciglana“ (u istom obuhvatu je i stara autobuska stanica), Borik, Centar-aleja, Centar-istok (,,Kupusište“).
Dragan Kabić, koordinator programa Održiva mobilnost i urbano planiranje iz Centra za životnu sredinu kaže kako sve ove građanske inicijative znače samo jedno a to je da, i pored opšte konfuzije kreirane od strane Grada Banja Luka sa ovim i ovakvim, negativnim izmjenama regulacionih planova, A TO JE DA građani jesu zainteresovani da učestvuju u procesima donošenja odluka i prostorno-planskih rješenja.
„Nažalost, i pored velike zainteresovanosti građana, Grad već više od dvije decenije, a pogotovo u posljednje dvije godine, građani tretiraju kao nužnu zakonsku varijablu koja se proceduralno mora ,,obraditi“, ali bez realnog preuzimanja u obzir ne samo njihova mišljenja , već iu potpunosti zanemarujući kvalitet života koji im se degradira izlaskom u susret investitorskim željama Da ne bude da su ,,samo građani“ zanemareni, zanemareni su i struka i stručna javnost“ dodaje Kabić.
On analizira koji su to sporni momenti svih planiranih regulacionih planova.
„Neki od najspornijih momenata ovih izmjena uključuju čak 21 novi stambeno-poslovni objekat u bloku Jug 3, koji je već saobraćajno disfunkcionalan, objekt u svrhu poslovne zone između objekata individualnog stanovanja u Lazarevu- Ložionička ulica – bitno je napomenuti da su u okolini već smještene mnogobrojne poslovne, proizvodne i industrijske djelatnosti, koje stanovništvu na ovom prostoru već duži vremenski period otežavaju životne uslove), dva objekta od po osam etaža na lokaciji stare autobuske stanice, parcelu Paskoline vile koja se šrafira markicom sa navođenjem maksimalno dozvoljenih koeficijenata izgrađenosti i zauzetosti – ostavljajući mogućnost za sve moguće intervencije, parking garažu – ali takođe sa maksimalnim koeficijentima i dodatnih do 15 spratova poslovnog objekta iznad garaže, stambeni objekat umjesto škole u naselju Centar-aleja, stambeni objekat umjesto zelene površine (po nacrtu Urbanističkog plana, ili škole po važećem regulacionom planu) na tzv. Kupusištu, dva nebodera (14 i 15 etaža) i sedam lamela (do 10 etaža) u Boriku“ kaže Kabić za BUKU.
Tačkaste izmjene i izmjene u najčešće besmislenim obuhvatima, kao i implozija gradnje u Banjoj Luci je već uveliko narušila kvalitet života, a sa ovim dodatnim izmjenama, kao i onim u posljednje dvije godine poput Hotela „Palas, tzv ,,Rupe“, planiranog nebodera kod Kaldrme, zatim objekat ,,Bijeli dvor“, kao i planirani „Prointerov“ neboder…
„Ukoliko se sve ovo realizuje, možemo očekivati samo veće gužve i nebezbjednost u saobraćaju sa trajnim gubljenjem prostora za manipulaciju pri upravljanju saobraćajem, povećanje zagađenja prije svega bukom, povećanje temperature u ljetnim danima, trajno gubljenje javnih i prije svega zelenih prostora, obesmišljavanje lokacije javnog javnog života. sadržaja Na sve to, i dalje nije usvojen Urbanistički plan kao plan višeg reda, koji bi razvoj grada posmatrao u svojoj cjelovitosti, te dodatnim parametrima ograničio ovakve intervencije u prostoru“ ističe Kabić.
BUKA
