Rat u Ukrajini, 578. dan – „Politiko“: Ukrajinci krive NATO obuku za neuspjeh kontraofanzive; Evropa priprema odbrambeni štit

Rat u Ukrajini – najnovije vijesti:

• „Politiko“: Ukrajinci krive NATO obuku za neuspjeh kontraofanzive

Vojnici Oružanih snaga Ukrajine tvrde da programi obuke NATO-a koje su pohađali ne odgovaraju uslovima ratovanja u toj zemlji – poseban problem je nedostatak obuke u vezi s dronovima i minama, tj. uklanjanjem neeksplodiranih sredstava, zatim s odbrambenom borbom, ali i to što NATO trupe ne znaju mnogo o geografskim i terenskim specifičnostima Ukrajine, prenosi „Politiko“.

Briselski portal se potom pita da li je upravo greška NATO-a u pripremi ukrajinskih ofanzivnih jedinica uzrok tromjesečnih iscrpljujućih borbi kijevskih snaga koje nisu ni približno dale očekivane rezultate.

Toj tvrdnji u prilog idu izvještaji vojnih lica s prvih linija fronta, kao i onih koji su se vratili iz Ukrajine – NATO je vojsku pripremao za potpuno drugačiju borbu.

Udari ruske avijacije kod Severska bombama FAB 500

Dakle, kritike koje su stizale sa Zapada da je ukrajinska kontraofanziva neuspješna jer tamošnja vojska ne primjenjuje taktike koje su ih NATO instruktori podučavali nije osnovana. Štaviše, obuka nije prilagođena realnim uslovima u Ukrajini – raskorak između teorije i prakse brojne vojnike je koštao života.

Prema riječima vojnika 32. odvojene mehanizovane brigade, NATO oficiri nisu svjesni surovosti borbi u Ukrajini. Naime, NATO doktrina podrazumijeva obimne vazdušne udare, artiljerijsko granatiranje i čišćenje mina prije pješadijskog napada, za šta ukrajinska vojska nema sredstva. Oružane snage Ukrajine nemaju savremene borbene avione, rakete dugog dometa ili opremu za uklanjanje mina. Zato je u prvoj etapi kontraofanzive Ukrajina pretrpila značajne gubitke.

Neki borci pak tvrde da bi obuka bila uspješnija da su u nju bili uključeni iskusni ukrajinski oficiri koji poznaju konfiguraciju terena. Drugi zagovaraju pokretanje intenzivnog programa obuke za regrute.

Premda postoje glasovi koji vjeruju u mogućnost ukrajinskog proboja ruske odbrane, poput višeg saradnika Centra za pomorsku analizu Majkla Kofmana, „Politiko“ zaključuje da su zapadni vojni analitičari veoma skeptični o pitanju uspješnosti kontraofanzive, zapravo mahom su složni u tome da je ona na kraju, posebno imajući u vidu promjenu (povoljnih) vremenskih prilika u skoroj budućnosti.

• Hladan tuš za Kijev

Kandidat za predsednika SAD i guverner Floride Ron DeSantis protivi se ulasku Ukrajine u NATO.

– To bi nam samo dodalo još obaveza. Ako dobijemo više obaveza, kakve koristi ćemo dobiti zauzvrat – upitao je političar.

Kanonada ruskih dronova na bahmutskom pravcu

• Ukrajinski dron se zabio u zgradu u Kursku

Ukrajinski dron zabio se u poslovnu zgradu u središtu južnoga ruskog grada Kurska, objavile su u nedjelju ruske vlasti.

Posljednjih mjeseci Kijev svakodnevno izvodi napade na ruske gradove u sklopu ukrajinske protivofanzive koja je započela početkom aprila.

Kursk se nalazi otprilike 90 kilometara od granice s Ukrajinom.

Another strike in #Kursk. pic.twitter.com/PB0n2gewld

— NEXTA (@nexta_tv) September 24, 2023

• Ruska vojska odbila pet napada ukrajinskih trupa

Ruska vojska je odbila pet napada ukrajinskih trupa u pravcu Krasnolimanskog.

Oklopno vozilo MRAP International MaxxPro Oružanih snaga Ukrajine uništava ruski ATGM u pravcu juga

• Granatiran Donjeck, povrijeđeni civili

Gradonačelnik Donjecka Aleksej Kulemzin saopštio je da su dva civila povrijeđena tokom granatiranja od strane ukrajinskih oružanih snaga.

– Prilikom granatiranja Kujbiševskog okruga u ulici Umova, ranjen je muškarac rođen 2002. godine. i žena rođena 1948. godine – napisao je on na Telegramu .

Osim toga, izgorjela je privatna kuća.

• Nevidljiva kupola nad cijelom Evropom: ‘Postoji jedan veliki nedostatak, a Putin ima to oružje…‘

Zemlje iz inicijative Sky Shield žele zajedno nabaviti neophodne sisteme naoružanja, čime će se smanjiti ulaganja i pokriti veliko područje.

Ruska invazija na Ukrajinu vratila je rat u Evropu – i u fokus stavila odbrambene sposobnosti NATO-a i Europe. Sada se naoružava i priprema nove strategije odbrane. U to spada i zaštita od mogućih ruskih raketnih napada u slučaju da ukrajinski sukob eskalira i da dođe do konfrontacije s Moskvom. U programu učestvuje 19 evropskih zemalja.

Ali i u zaštitnom kišobranu NATO-a za Evropu postoje nedostaci koji bi trebali biti uklonjeni sistemom protivvazdušne odbrane European Sky Shield Initiative (ESSI -Europski nebeski štit), koji je Njemačka pokrenula prošlog septembra, prenosi Deitsche Welle. Tada je 15 zemalja na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu potpisalo deklaraciju o namjeri uspostavljanja evropske protivvazdušne odbrane. Pored Njemačke to su: Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Velika Britanija, Latvija, Litva, Holandija, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Kasnije su se inicijativi pridružile Danska, Švedska, Austrija i Švajcarska.

Kancelar Olaf Scholz (SPD) tada je govorio o „bezbjednosnom dobitku za cijelu Evropu“ i argumentovao da bi zajednička evropska protivvazdušna odbrana bila jeftinija i efikasnija nego kada bi svaka zemlja imala svoju. Međutim, Francuska, Italija i Poljska do sada još nisu pristupile inicijativi. Pariz je kritikovao planove kupovine tehnologija iz Izraela i SAD-a.

Cilj ESSI-ja je nabavka odbrambenih sistema kratkog, srednjeg i dugog dometa kako bi se mogle spriječiti sve prijetnje iz vazduha. Njemačko Ministarstvo odbrane na svojoj internet stranici kratki domet definiše kao udaljenost do 15 kilometara u daljinu i do šest kilometara u visinu. Srednji domet je 15 do 50 kilometara u daljinu i do 25 kilometara u visinu, a velikim se smatra domet širok od 50 kilometara širine i do 35 kilometara visine.

Program IRIS-T bi se koristio za zaštitu od napada dronovima.

„Kod sva tri postoje slabe točke koje se kroz ESSI namjeravaju otkloniti ili pak te odbrambene sposobnosti već postoje, ali ih treba proširiti ili ojačati”, piše na stranici njemačkog Ministarstva obrane. U tu svrhu se postojeći sistemi zaštite trebaju zamijeniti modernima kao što je IRIS-T.

Pomoću IRIS-T moguća je obrana od raketa, krstarećih projektila, dronova, aviona i helikoptera na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. Cijena po komadu: oko 145 miliona evra. U aprilu ove godine Odbor za budžet Bundestaga dao je zeleno svjetlo za nabavu šest komada IRIS-T. Njemačka je Ukrajini do sada predala dva sistema IRIS-T.

U protivvazdušnoj obrani dugog dometa njemačka vojska (Bundeswehr) raspolaže sistemom Patriot (Phased Array Tracking Radar to Intercept on Target), koji se i dalje smatra efikasnim i treba biti zadržan, ali i modernizovan. Ovaj američki protivvazdušni raketni sistem koristi se protiv aviona, krstarećih i raketa srednjeg dometa. Patriot je od 1984. postao sastavni dio protivvazdušne odbrane mnogih zemalja, uključujući i Njemačku. Njemačka trenutno ima 12 lansera Patriot. To pak nije ni približno dovoljno da bi se pokrila teritorija cijele zemlje.

Odbrana od krstarećih raketa takođe mora biti poboljšana. Zbog njihove male visine leta i vrlo kasnog otkrivanja odbrana je obično moguća samo pomoću modernih sistema kao što su Patriot ili IRIS-T. Sveobuhvatna zaštita je zato, prema Bundeswehru, „enormno skupa i moguća samo uz veliki broj sistema i naglašava potrebu za multinacionalnim pristupom“.

Još jedan nedostatak postoji u odbrani od balističkih raketa dugog dometa, koje mogu doseći svoje ciljeve i izvan Zemljine atmosfere. „On se mora brzo otkloniti, pogotovo što Rusija već posjeduje to oružje. Njemačka mora biti u stanju zaštititi se brže nego što je ranije planirano od projektila dometa većeg od 1.000 kilometara“, ističu iz Ministarstva odbrane.

To bi se moglo postići pomoću američko-izraelskog sistema protivraketne odbrane Arrow 3, koji bi se u Njemačkoj trebao naći u upotrebi do kraja 2025. godine. Odbor za budžet i Odbor za odbranu njemačkog Bundestaga odobrili su kupovinu u aprilu ove godine. Prema izraelskim informacijama, troškovi iznose skoro četiri milijarde evra. Arrow 3 može uništiti sisteme za napade i iznad 100 kilometara visine izvan atmosfere i ima domet do 2.400 kilometara. Slično kao i Patriot, Arrow 3 djeluje u interakciji mobilnog uređaja za lansiranje, mobilnog kontrolnog centra, mobilne radarske stanice i navodećih raketa.

Krajnji cilj je nevidljiva kupola za što veće područje. Zemlje iz inicijative Sky Shield žele zajedno nabaviti neophodne sustave naoružanja, čime će se smanjiti ulaganja i pokriti veliko područje. Pri tome se treba obratiti pažnja na to koja država ima koje potrebe. Članice ESSI-ja jedna drugu namjeravaju podržavati sistemima i odgovarajućom municijom. Zajedničkom kupovinom i održavanjem bi se trebali uštedjeti operativni i troškovi nabavke, prenosi Deutsche Welle.

ISTOK