„Profesionalni žalioci“ izazivali nestašicu lijekova

– Posao „profesionalnih žalilaca“ u procesima javnih nabavki u BiH je masovna pojava i po svemu sudeći unosan biznis, a zbog toga ispaštaju mnogi, uključujući i pacijente, jer je dolazilo i do nestašice lijekova, pokazuju frapantni primjeri iz prošle godine.

Ipak, nedavno su usvojene izmjene Zakona o javnim nabavkama, od kojih neki očekuju da će znatno smanjiti mogućnost manipulacija žalbama, dok su drugi skeptici i smatraju da one neće imati pozitivan učinak na ovu pojavu.

Dok se čeka (ne)efikasnost tih izmjena, objelodanjeni su drastični primjeri iz prošle godine, pa se tako u nacrtu izvještaja o praćenju postupaka javnih nabavki za 2023. ističe da je problem „profesionalnih žalilaca“ u prethodnom periodu doživio svojevrsnu eskalaciju, te je Agencija za javne nabavke BiH prikupila saznanja i dokaze o ovoj pojavi.

„Te informacije, saznanja i dokazi predstavljaju ozbiljan skup indicija da ‘profesionalni žalioci’, serijskim izjavljivanjem žalbi kod različitih ugovornih organa, na različite postupke i predmete nabavki, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje ugovora u konkretnom postupku nabavke, odnosno da im je cilj usporavanje postupka javne nabavke“, navodi se u nacrtu.

Štaviše, analizom ovakvih situacija je uočen odgovarajući modus operandi „profesionalnih žalilaca“. Naime, „profesionalni žalilac“, obično putem punomoćnika, odnosno advokata, izjavljuje veliki broj žalbi, gdje nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedično dobije ugovor, već…

„Cilj je da se uspori postupak javne nabavke ili da se ostvari novčana korist kroz naplatu troškova za punomoćnika, odnosno advokata. Takvo ponašanje privrednih subjekata, kao i punomoćnika, tj. advokata, čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupaka javnih nabavki. To neminovno dovodi do toga da se postupak nabavke, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično“, istaknuto je u nacrtu.

Navedeni su i gotovo nevjerovatni primjeri. Tako su jedan privredni subjekat i njegov punomoćnik, u 2023. godini, izjavili čak 198 žalbi, koje su odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, što, ocijenjeno je, predstavlja zloupotrebu pravne zaštite.

„Još jedan privredni subjekat, putem punomoćnika, tj. advokata, u 2023. godini izjavio je 224 žalbe, od kojih je većina odbačena zbog neplaćanja naknade za žalbu“, navodi se u izvještaju.

Problem je, priznaju nadležni, vrlo složen, jer se postavlja pitanje koja je granica, tj. broj žalbi da bi se neko mogao kvalifikovati kao „profesionalni žalilac“.

„Nadalje, sankcionisanje ovakvog postupanja je jedino moguće kroz parnični postupak za naknadu štete koji bi pokrenuo ugovorni organ, ali uz obavezu da dokaže da je nastala šteta za ugovorni organ“, ističe se u nacrtu.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u „Transparency Internationalu BiH“, naglašava da je institut žalbe jedini mogući pravni lijek kojim se otklanjaju nedostaci u postupcima javnih nabavki i u tom smislu ga ne bi trebalo ograničavati.

„Naravno, treba ograničiti ‘profesionalne žalioce’, koji jesu zaista eskalirali u posljednje vrijeme. Međutim, ‘profesionalne žalioce’ koji zaista zloupotrebljavaju postupke je teško razlikovati od onih žalilaca koji osnovano ukazuju na nepravilnosti“, rekao je Ožegović.

On ocjenjuje da se izmjenama Zakona o javnim nabavkama ovaj problem neće riješiti, jer su one podigle novčane naknade za žalbe i pooštrile neke druge uslove.

„Na taj način će se onemogućiti jedino žalioci koji zaista imaju iskrenu namjeru da učestvuju, jer se naknada za pokretanje postupka, koja je dignuta za 50 odsto, ne vraća u slučaju neuspjeha, a stvorene su još neke procesne zavrzlame, odnosno procesni nedostaci u samom izjavljivanju žalbe. Definitivno, zakon treba da pretrpi nove izmjene, ili, ako se to ne može uraditi, treba podzakonskim aktima urediti to da postoji neki drugi način kontrole ‘profesionalnih žalilaca'“, naglasio je Ožegović za „Nezavisne novine“.