Prazna područna odjeljenja u Srpskoj: Zvono zvoni i za samo 10 đaka
Školsko zvono za 10, ali i manje od 10 učenika zvoni u skoro polovini područnih odjeljenja širom Republike Srpske, podaci su Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.
Prema podacima nadležnog ministarstva, na području Srpske postoje 444 područna odjeljenja, od čega u čak 215 svi učenici mogu sjesti u samo nekoliko klupa.
Iako je broj učenika u mnogim područnim odjeljenjima izrazito nizak, u Ministarstvu navode da nije dolazilo do zatvaranja škola.
„Stav Ministarstva unazad nekoliko godina jeste da ne vršimo racionalizaciju mreže škola, već da omogućimo roditeljima koji žele da njihova djeca nastave školovanje u područnim odjeljenjima koja imaju mali broj učenika da to i imaju. Stoga, nismo donosili rješenja o prestanku rada područnih odjeljenja, odnosno zatvarali ove škole“, istakli su za „Nezavisne novine“ u nadležnom ministarstvu.
Stevo Pašalić, demograf, ističe za „Nezavisne novine“ da je smanjenje broja učenika tipična posljedica demografije, dodajući da je pad vidljiv u svim strukturama, pa i učeničkim.
On dodaje da je sve manje mladih na selima, pa su tamo uglavnom kombinovana odjeljenja u školama.
„Mi iako smo većinski ruralna zemlja, na selima imamo pražnjenje mlađe populacije. Više se djece rodi u gradovima nego na selima, tamo je starija populacija, smanjen je broj učenika i taj trend će se nastaviti“, objašnjava Pašalić.
Da odjeljenja sa malim brojem đaka imaju i prednosti i mane, smatra psiholog i sistemski porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić.
„Veličina odjeljenja je i te kako jedan od faktora koji utiču na postignuća učenika, jer se nastavnici mogu više posvetiti učenicima i njihovim individualnim mogućnostima“, ističe ona, dodajući da se nastavnici ne mogu posvetiti podjednako učenicima gdje u odjeljenjima ima 30 ili gdje ima 15 đaka.
Sa druge strane, prema njenim riječima, problem može nastati prilikom prelaska iz područne škole u centralnu.
„Tada se desi to da učenici pređu nakon petog razreda u neku veću školu i taj period socijalizacije često prođe u smislu da učenik bude isključen iz grupa, da bude izdvojen“, objašnjava Savanović Zorićeva za „Nezavisne novine“, dodajući da se tu upravo javlja prostor za rad nastavnika i stručne službe.
Zbog sve manjeg broja djece zabrinut je i Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, ali kako ističe za „Nezavisne novine“, iako neki nastavnici imaju smanjene norme, svi rade svoj posao pošteno.
„Treba mnogo toga da se učini. Ne samo nastavnici, Sindikat, Ministarstvo ili škola, već cjelokupno društvo“, rekao je on.
Gnjatić dodaje da se ne smije dozvoliti da područne škole zarastu u korov.
„Mi, kao Sindikat, borićemo se za svaku školu i svako selo. Moramo ponuditi sigurnost i učenicima i roditeljima o opstanku područnih odjeljenja“, kazao je on.
Nezavisne
