Političke igrice usporile gradnju Drinskog nasipa

14 godina je prošlo od katastrofalnih poplava u Republici Srpskoj 2010. godine, a decenija od razornih 2014. godine. Najveće štete nastale su na području Semberije, a procijenjeno je da su oko 400 miliona maraka. Od tada do danas Semberija čeka izgradnju najznačajnijeg infrastrukturnog projekta – Drinskog nasipa. Uz mnogo priče i malo rada otplovili su milioni namijenjeni za gradnju.

Strašne scene vodene stihije koja nosi sve pred sobom i dan danas progone Semberce. U katastrofalnim majskim poplavama 2014. godine poplavljeno je više od 40 odsto teritorije grada Bijeljine. Pod vodom se našlo više od 20 semberskih sela.  Šteta se mjerila stotinama miliona maraka. Deceniju kasnije strah ne jenjava. Nepredvidiva Drina lako se otima, a nema nasipa da je obuzda.

Te 2014. godine Vlada Republike Srpske je izgradnju Drinskog nasipa u Semberiji  svrstala među top pet prioriteta. Svjetska banka je odobrila 13,8 miliona američkih dolara za izgradnju nasipa dužine 34 kilometra od Pavlović mosta do Glavičica. Zašto se od 2014. do 2021. godine ništa nije uradilo?

Pomoćnik ministra vodoprivrede Republike Srpske Milan Gavrić podsjeća da je do blokade došlo zbog kako kaže političkih igrica. Međutim, istina je da je nerad na projektu razlog stagnacije.

Nisu se rješavali imovinsko – pravni odnosi punih sedam godina. U periodu od 2014. do 2021. godine, dok su građani Semberije strahovali od svake kapi kiše, vlast je zaboravila na nasip. Malo je falilo da Svjetska banka blokira odobrena kreditna sredstva za ovaj projekat.

Postavlja se pitanje zašto se nije radilo na stvaranju preduslova za gradnju Drinskog nasipa kada je postojao novac direktno za tu svrhu?
Miroslav Milovanović, direktor JP Vode Srpske i sam priznaje da su zbog neriješenih imovinskih odnosa u tom periodu ta sredstva preusmjerena na neke druge radove kad su u pitanju rješavanja obala rijeke Drine.

U proces rješavanja imovinsko – pravnih odnosa, eksproprijacije i izdavanje građevinske dozvole za početak izgradnje Drinskog nasipa krenulo se 2021. godine, odnosno kada je dužnost gradonačelnika preuzeo Ljubiša Petrović.

Gradonačelnik Bijeljineovdje kaže da je grad po pitanju svih papiroloških i administrativnih koraka uradio sve ono što je do nadležnosti grada i gradonačelnika da se stvore preduslovi za početak izgradnje Drinskog nasipa. „Znamo da smo odmah 2021. godine krenuli i evo hvala Bogu prije nekoliko mjeseci  završili sve ono što je do postupka grada. U svim postupcima eksproprijacije negdje sporazumno, negdje putem suda grad je gdje je utvrđena naknada isplatio 729.000 KM.“, rekao je Petrović.

Grad je uradio svoj dio posla. Vlada tek počela. Nakon preusmjeravanja sredstava za nasip na neke druge poslove, kako reče Milovanović, podignut je novi kredit. Ovoga puta novac je dala Evropska investiciona banka. Baš u ovoj izbornoj godini, mašine su konačno na terenu. Počeli su radovi na 2,8 kilometara nasipa.

Iako je ovaj projekat odblokiran nakon deset godina Janja nije ni izbliza zaštićena od novih poplava kažu mještani.

“ Ovom dinamikom što su oni planirali 2,8 km za 550 dana kako su predvidjeli to znači polovinom iduće godine će biti završeno. Mi imamo 30 kilometara projektovanog nasipa od Pavlovića mosta do Glavičica znači ovim intenzitetom ako se bude radilo treba nam 10 godina.“, navodi Radoslav Borovčanin, predsjednik MZ Janja.

Strah je neminovnost, jer je Semberija nezaštićena sve dok se ne izgradi svih 34 kilometra nasipa duž Drine. Priroda može opomenuti u bilo kom trenutku, a strašne scene poplava iz 2014. godine treba da opomenu vlasti Republike Srpske da ubrzanom dinamikom grade Drinski nasip.

(BN) Foto: Ilustracija