Pokret koji se širi
Protest studenata u Srbiji postaje pokret koji se širi. Njegova osnova nije ideološka u tradicionalnom smislu i on plijeni svom neposrednošću i jasnim i jednostavnim porukama, koje su postavljene na način da ne dopuštaju nikakvu manipulaciju.
Rodio je jedan društveni fenomen koji zavrijeđuje pažnju i koji je dobro osmišljen, a vlast je u potpunoj pometnji kako da na njega odgovori. Jer joj ne dopušta da ga diskvalifikuje poznatim metodama eliminacije političkih protivnika koje su obesmislile opoziciju, bar u autokratskim režimima, kakav imamo na našim prostorima. Ali on je suprostavljen i političkom sistemu posredničke demokratije, koji se pokazao neuspješnim da sačuva slobodan izbor i demokratiju građana, posebno kod nas koji smo tek nakon 90-tih godina ušli u fazu parlmentarne demokratije.
Na portalu Blokada info možete pročitati osnovne informacije o protestima studenata u Srbiji. Svi ističu nevjerovato efikasnu i dobru organizaciju protesta. Iz načina na koji se on organizuje vidljiva je, prije svega, njegova autentičnost i da on nije proizvod nikakve strane agenture, što je jedna od matrica kojom se vlast brani od ovog pokreta.
Forma protesta
Na portalu piše: Studentski protest je miran, organizovan i građanski, i ne podržavamo niti smo povezani sa bilo kojom političkom partijom, nevladinom organizacijom ili aktivističkim grupama.
Dakle, vrlo jasn otklon od svega onoga što mu režim pogrešno pripisuje, da je proizvod neke strane agenture, opozicije ili nekih ekstremističkih grupa.
I on je u osnovi miran i nenasilan protest. Tako da svi nasilni oblici reakcije vlasti samo pojačavaju njegov karakter i daje dodatnu motivaciju učesnicima. Vrlo jasno se vidjelo da svaki oblik nasilne mjere koju je vlast praktikovala u potpunosti odudara od karaktera protesta i ponašanja njegovih učesnika. Jer su se sami suzdržavali od svake nasilne recipročne reakcije, pa i kada su bili fizički ugroženi od lojalista režima.
Kultura protesta
U osnovnim pravilima protesta kojih se svi njegovi učesnici disciplinovano pridržavaju stoji:
Ne pravimo nered! – Protest je miram, bez incidenata
Čistimo iza sebe – Higijenski tim će biti na terenu, ali svako nosi odgovornost za svoj otpad
Fotkaj i dijeli, ali pazi na privatnost drugih!
Brinemo na ljude oko sebe! – Budimo tolerantni i obazrivi jedni prema drugima.
Pri tome se zabranjuje svaki vid nasilja, lomljenja ili uništavanja imovine, bacanje petardi ili bilo kakavih eksplozivnih naprava, poštovanje zona bezbjednosti, bacanje smeća i opušaka van kanti za smeće, samovoljno paljenje vatre itd.
Pravila koja svi poštuju, ali koja jasno opisuju kakva se kultura ponašanja promoviše na protestima, koja je po duhu potpuno različita od nekulture režima, a koju ovaj zastupa u svakom svom segmentu, od nepažnje, netolerancije, bahatosti, samovolje, agresivnosti, nehigijene i ono što je možda najvažnije nebrige prema drugom, jer režim sve što je drugo posmatra kao neprihvatljivu različitost i opasnost za sebe.
Svaki oblik ekscesa se prijavljuje redarima, kao i osobe koje prave provokacije ili su naoružane. Kao i eventualne zdravstvene poteškoće. Ono što je dopušteno jesu transparenti, pištaljke, boje, krede, sprejevi i sl. Zbog dužine protesta dozvoljene su i lopte i društvene igre, vreće za spavanje i ćebad, kišobran ili kabanica, prenosivi punjač. Dakle, vrlo detaljna uputstva i pravila, uz postojanje timova koji brine za svaki od segmenata protesta i za koje se studenti prijavljuju prema svojim afinitetima.
Solidarnost – zajednica
Tako dolazimo do seljedećeg ključnog elementa koji definiše karakter ovog pokreta – solidarnosti učesnika, odnosno stvaranje autentične zajednice.
Radi se o jednoj vrsti zajednice koja nije strukturisana po tradicionalnom modelu, iako podsjeća na ranohrišćanske zajednice. Studenti to nazivaju ponegdje druženjem ili solidarnim okupljanjem, ali je on jedinstven sa svim različitostima. Jedinstveno i nesliveno, kako je glasila halkidonska formula koja je zajednicu smatrala skupom onih koji su okupljeni oko jedne ideje (npr. protiv neodgovorne i bahate vlast!), ali su međusobno svi različiti po karakteru, sposobnostima, interesovanjima ili profesionalnoj orijentaciji.
Plenumi kao forma direktne demokratije
To jedinstvo sa svim različitostima je odlično artikulisano kroz tzv. plenume ili skupove studenata na kojima se većinom glasova donose sve odluke, uz poštovanje i uvažavanje svačijeg pojedinačnog mišljenja.
Planumi su odgovor na sve oblike političke manipulacije posredničkom demokratijom, ali i autoritarnih oblika vlasti koja gazi posebnost pojedinca i zasniva se na jednoj amorfnoj masi podanika. Jer su i jedni i drugi iznevjereli. Odatle otpor prema poznatim formama političkog organizovanja i strankama, koje se smatraju prevaziđenim i potrošenim. Ali i svakoj vrsti ekstremizma kojima vlasti najčešće manipulišu masama i koje im daju alibi za nasilne odgovore. Već u ranoj fazi protesta su odbačene i sve nevladine organizacije koje su najčešće bile instrument uticaja izvana ili tzv. stranog faktora.
Nova komunikacija
Način komunikacije među učesnicima protesta, ali i sa javnosti je u skladu sa mentalitetom komuniciranja novih generacija. Dakle, preko društvenih mreža i platformi koje se koriste za mobilnu komunikaciju. Time se sve poruke i sva dešavanja sa protesta vrlo dobro šire, ali se izbjegavaju komunikacijski monopoli kojima raspolaže vlast.
I ta vrsta komunikacije funkcioniše besprijekorno.
Dakle, da sumiramo, ono što je osnovna karakteristika ovog pokreta mladih ljudi danas jeste njegova autentičnost i jedna nova kultura i prema drugima, ali i prema ukupnom okruženju prema kojima se razvija potpuna odgovornost. I jedna vrsta neideologičnosti koja ne dopušta manipulacije tim pokretom i drži fokus ne njegovim jednostavnim ciljevima i porukama. Ma koliko nam to izgledalo jednostavno, u stvari je vrlo dobro osmišljeno, a vrijeme će pokazati u kojoj mjeri će ovaj pokret mladih, trenutno Srbije, a sutra bilo gdje, da napravi jedan preokret poznatih i kompromitovanih društvenih i političkih obrazaca koji više ne zadovoljavaju.
ISTOK
