PITANJE NA KOJE MILORAD DODIK NE ODGOVARA: Gdje je novac?
Republika Srpska sada je u situaciji da zbog američkih sankcija uvedenih njenom političkom vrhu ima veoma loš rejting na Zapadu, zbog čega joj je onemogućeno zaduženje na međunarodnim berzama, iz Rusije nema kredita, ni velikih ni malih, kao ni iz Kine.
Od početka 2023. godine, Vlada Republike Srpske je pozajmila 1,1 milijardu KM sa Banjalučke berze, što je mnogo novca. To čak ne uključuje komercijalne kredite. Nema tu mnogo transparentnosti. Građani Republike Srpske treba da postave pitanje – ko kupuje taj dug i pod kojim uslovima? Zašto ne možemo vidjeti odakle dolaze komercijalni krediti i šta oni, koji ih daju, dobijaju zauzvrat? Znamo da zvaničnici iz Republike Srpske ’pažljivo’ rade sa plaćanjem dobavljačima. Vlada im ne plaća na vrijeme i onda to vodi ka fiskalnom upravljanju i problemima s time kako se radi i kako se rukovodi dugom… Pogrešno upravljanje gospodina Dodika i njegovih kolega urodiće time da dođe do finansijskih problema u Republici Srpskoj, što ide na štetu stanovnika. Gdje je sav novac?
Ovakvu ocjenu finansijske situacije u Republici Srpskoj iznio je prije par dana u intervjuu banjalučkom portalu Srpskainfo američki ambasador u BiH Michael Murphy, što je, nema sumnje, bio „pogodak u sridu“. Potvrđuje to bijesna reakcija Milorada Dodika, koji nije odgovorio na pitanje: „Gdje su pare?“, nego je finansijsku dubiozu, u kojoj Republika Srpska odavno jeste, pokušao prikriti sasipajući kanonadu najprimitivnijih uvreda na račun američkog ambasadora.
Tačno je da se RS nalazi na ivici finansijskog sloma i da za to nije kriv ni Murphy ni bilo koji drugi ambasador u BiH, već sam Dodik, koji skoro dvije decenije u svojim rukama drži sve poluge vlasti u ovom bh. entitetu i koji je konačni autoritet u donošenju svih odluka, bilo da su one političke ili finansijske. Ispostavilo se da je donosio loše odluke, naročito poslednju deceniju. Nemušto je američkom ambasadoru pokušala odgovoriti ministarka finansija RS Zora Vidović, navodeći kako Murphy „iznosi neistine i dezinformiše građane o stanju finansija u RS“. „Njegova tvrdnja da se RS na Banjalučkoj berzi samo u ovoj godini zadužila za 1,1 milijardu je netačna i nemoguća, jer je iznos o kojem govori veći od godišnjeg prometa berze ostvarenog u 2023. godini“, saopšteno je iz Ministarstva finansija RS.
Da su ministrica i njeni saradnici pažljivije pročitali izjavu američkog ambasadora, shvatili bi da Murphy nije govorio o zaduženju samo u ovoj godini, već o periodu od početka 2023. godine do danas. Nastavili su manipulisanjem vremenskim odrednicama, pa su naveli da se Vlada RS od 1. januara do danas, putem emisija hartija od vrijednosti, na Banjalučkoj berzi zadužila ukupno 447 miliona KM, što je, kao su naveli, daleko od milijarde koju američki ambasador spominje.
Ekonomista Zoran Pavlović izjavio je za Žurnal da je informacija koju je iznio američki ambasador „vrlo vjerovatno tačna“ kada se kumulativno posmatra stepen zaduženosti RS, te da je zasnovana na raspoloživoj dokumentaciji i podacima sa berze.
„S druge strane, tačno je da je putem berze, kroz razne oblike zaduživanja uzeto toliko novaca, ali isto toliko novaca je i vraćeno. Ono što je sigurno i što se ne može osporiti je da je taj dio zaduženja, odnosno razduženja obaveza i dugova poprilično transparentan. Tu nema previše slobode u smislu trošenja na neke druge obaveze osim onih koje su projektovane budžetom, odnosno Zakonu o dugu i garancijama“, rekao je Pavlović.
On tvrdi da se ne može se znati ko kupuje obveznice i trezorske zapise, jer je to u rukama ovlaštenih kupaca i trgovaca na berzi, odnosno brokera.
„Ti podaci nisu dostupni i to niko ne treba ni da traži. Obveznice se mogu i preprodavati i to je finansijska mogućnost, koja u BiH, nažalost, nije razvijena“, konstatovao je Pavlović.
Republika Srpska sada je u situaciji da zbog američkih sankcija uvedenih njenom političkom vrhu ima veoma loš rejting na Zapadu, zbog čega joj je onemogućeno zaduženje na međunarodnim berzama, iz Rusije nema kredita, ni velikih ni malih, kao ni iz Kine. Komercijalne banke u BiH uglavnom su ispucale limite za kupovinu obveznica i trezorskih zapisa koje na berzi emituje entitetska vlada, pa se nameće logično pitanje – ko zapravo kupuje te obveznice i trezorske zapise i da li među kupcima im sjene ima onih koji na taj način peru „prljav“ novac, stečen na nezakonit način, u isto vrijeme pomažući vlastima RS da koliko-toliko održe likvidnost budžeta i socijalni mir?
Sledeće pitanje je – šta dobijaju zauzvrat? Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala (TI) u BiH, ističe da je Vlada RS „sve, samo ne transparentna“.
„Ovo što se dešava u vezi sa zaduženjima nije nikakvo iznenađenje, već je generalni način rada Vlade RS. U prošlosti, i na drugim berzama (osim Banjalučke berze op.a.), gdje se Vlada RS zaduživala, javnosti nisu bile dostupne apsolutno nikakve informacije. Imali smo situaciju da su posrednici u tim poslovima tužili Vladu RS i da su postojale indikacijama o brojnim nezakonitostima pri sklapanju takvih dilova“, rekao je Blagovčanin za Žurnal.
Ocijenio je da je djelovanje Vlada RS netransparentno i to ne samo kada je u pitanju zaduživanje.
„Vidjeli smo slične probleme kada su u pitanju ugovori s kineskim investitotorima za gradnju autoputeva, vidjeli smo i sporni ugovor sa kineskom kompanijom u vezi sa IT saradnjom. Vidjeli smo da je Vlada RS odbijala da objavi zapisnike sa sjednica, da je čak odbijala da postupi po presudama sudova koji su joj nalagali da objavi zapisnike i ugovore“, kazao je Blagovčanin.
Zbog svega toga, naglasio je, izjava ministarke finansija Zore Vidović ne stoji, jer Vlada RS „ima manir da radi potpuno netransparento, u suprotonosti sa zakonima o pristupu informacijama, ignorišuči čak i sudske presude koje su nalagale pojedinim institucijama Vlade RS da objavljuju informacije“.
POTEZ OČAJNIKA
S obzirom na hronični nedostatak novca i sve manji manevarski prostor za pronalaženje para kojima bi očuvali socijalni mir, vlasti RS pokušavaju spas naći u prodaji narodnih obveznica. Riječju, zadužujući se kod građana. I to od proljeća naredne godine. Sve je zamišljeno tako da građani kupuju obveznice koje emituje RS, a kasnije im se taj novac vraća uz povoljnju kamatu koju nudi Vlada RS. Zamisao je da, umjesto u bankama, građani štede u institucijama RS.
„Plan je Ministarstva finansija RS, da u idućoj godini, na proljeće, idemo sa narodnim obveznicama. Prvo, da se ta sredstva ne bi iznosila vani. Drugo, što će kamata koju ćemo mi dati, biti daleko povoljnija nego što imaju u bankama“, rekla je ministarska finansija RS Zora Vidović.
Cilj emisije narodnih obveznica je, tvrdi Vidović, da se građanima omogući sigurno investiranje sa većim prinosom od trenutnog na bankarskom tržištu. Naprasna briga vlasti RS za dobrobit građana, od kojih se mnogi zbog postupaka iste te vlasti nalaze na ivici bijede, veoma je sumnjiva, baš kao i tvrdnje ministarke finansija da će investicije građana na taj način biti sigurne.
„Narodne obveznice su postojale u bivšoj Jugoslaviji, ali su to bila sredstva koja su bila jasno definisana svojom namjenom, ročnošću i očekivanim rezultatom. Sličan projekat je uradila Hrvatska i po tom osnovu su prikupili oko milijardu i 300 miliona evra, ali nije ostvaren plan koji su imali“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Da li vlast u RS narodu nudi transparentnost, povjerenje i sigurnost?
Srđan Blagovčanin iz TI BiH smatra da je priča o narodnim obveznicama potez očajnika.
„To je potez davljenika kako bi se pokušao održati iznad vode. Potezi Vlade RS su Republiku Srpsku doveli u ovakvu situaciju. Nakon američkih sankcija, Vlada RS je odlučila da ide u aranžmane sa kineskom firmom, koja je takođe na crnoj listi, upravo u vezi sa IT sektorom. To je dokaz da se Vlada RS nastavlja kockati sa finansijama cijelog entiteta, ali i sa samom RS, ulazeći u vrlo rizične dilove koji neće ostati neprimijećeni od američke administracije“, upozorava Blagovčanin.
Podsjetio je i na najavu entitetskih vlasti da se Investiciono-razvojna banka uključi u unutrašnji platni promet, ocjenivši takvu namjeru višestruko spornom, prije svega sa aspekta izlaganja te banke riziku da se i sama nađe na udaru sankcija.
