PIC traži hitan iskorak BiH ka EU

BiH treba tranziciju iz dejtonske u briselsku fazu, podrška OHR-u je neupitna, ovlasti visokog predstavnika ostaju otvorene – ključne su poruke sa sjednice PIC-a.

Na dvodnevnoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), održanoj povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, potvrđena je snažna podrška Uredu visokog predstavnika (OHR) i naglašena potreba da Bosna i Hercegovina (BiH) hitno pređe iz „dejtonskog u evropski okvir funkcionalnosti“.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u obraćanju nakon sjednice poručio da BiH mora osigurati „neometanu tranziciju s Dejtona na evropske integracije“ i upozorio da je deblokada pitanja državne imovine preduslov za investicije i razvoj. Rekao je da sve članice PIC-a smatraju da je ostvaren određeni napredak, ali da naredne sedmice moraju donijeti ključne odluke – prije svega usvajanje evropskih zakona i imenovanje pregovarača za Evropsku uniju, što je neophodno za otvaranje pregovora s EU.

Schmidt je potvrdio da je bilo riječi o budžetu za 2026. godinu, novim tehnologijama u izbornom procesu i stanju u BHRT-u, za koji očekuje da bude finansijski stabiliziran kroz državni budžet. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine: „Svako ko razgovara s lokalnim vlastima vidi za deset minuta koliko to pitanje blokira razvoj. To moramo riješiti kako bi imovina postala šansa, a ne prepreka.“

Razgovor Schmidt–Fleming: Osnova Aneksa 10 ostaje jasna

Komentarišući sastanak s visokim zvaničnikom State Departmenta Markom Flemingom, Schmidt je naglasio da osnova Aneksa 10 ostaje „jasna i neupitna“, te ponovio da budućnost BiH ne može biti zasnovana na svakodnevnim intervencijama OHR-a, već na radu domaćih institucija.

„Smatram da postoji široka diplomatska saglasnost da se sve opcije drže otvorenim. Dobio sam značajnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH“, rekao je Schmidt, dodajući da će Evropska unija „obaviti svoj dio posla“, ali da zahtjevi iz evropskog pravnog naslijeđa za BiH ostaju „vrlo, vrlo visoki“.

Neodržana sjednica vlasti BiH i nove blokade

Sjednica PIC-a održana je neposredno nakon što je propala sjednica Vijeća ministara BiH. SNSD-ovi ministri iz Republike Srpske (RS) odbili su podržati dnevni red, čime su zaustavili usvajanje evropskih zakona i imenovanje pregovarača.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (Narod i pravda) ocijenio je da SNSD sistemski blokira evropski put države, dok su predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza izrazili žaljenje zbog propuštene „historijske šanse“.

Konaković je upozorio da se građanima uskraćuje mogućnost da BiH „historijskim otvaranjem pregovora“ ponudi novu perspektivu i smanji odlaske mladih. Pozvao je Predstavnički dom da hitno usvoji zakone, a HDZ BiH da se „pridruži evropskoj priči i prestane čvrsto držati stranu SNSD-u“.

Forto posebno oštar prema HDZ-u

Ministar prometa i komunikacija Edin Forto (Naša stranka) bio je jedan od najdirektnijih kritičara nakon propale sjednice. Nazvao je ponašanje SNSD-a nastavkom „besmislenih ucjena“, ali je posebno naglasio ulogu HDZ-a u rušenju sjednice.

„HDZ je pomogao SNSD-u time što nije pristao da imenujemo ministra sigurnosti, koji ne bi rušio dnevni red. Time su direktno olakšali SNSD-ovu blokadu“, poručio je Forto.

Američko prisustvo i razgovori o energetici

Američki zvaničnik Mark Fleming tokom boravka u BiH održao je niz susreta, među kojima i onaj s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem. Tema razgovora bila je Južna plinska interkonekcija, nakon što je načelno prihvaćeno da izgradnju i upravljanje projektom preuzmu Sjedinjene Američke Države – što bi značajno smanjilo zavisnost BiH od ruskog plina.

Iako odluka još nije konačna, politički akteri u BiH izrazili su „visok stepen saglasnosti“, a važnost projekta potvrđena je i u Vijeću Evropske unije i Evropskom parlamentu, koji su postigli dogovor o regulativi za postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa.

Čović je poručio da američko ulaganje u interkonekciju predstavlja „strateško pitanje“, dok je Fleming naglasio da su energetska sigurnost i uspjeh projekta imperativ te da će SAD ostati ključni partner BiH.

SNSD bojkotuje sastanak sa PIC-om

Prvog dana sjednice PIC-a, Schmidt i ambasadori razgovarali su s predstavnicima političkih stranaka – bez SNSD-a, koji je bojkotovao sastanak. Razgovaralo se o reformama neophodnim za otvaranje pregovora s EU. Izostanak SNSD-a ocijenjen je kao nastavak njihove politike blokada.

Sabina Ćudić (Naša stranka) poručila je da SNSD „otima evropsku perspektivu“ građanima te najavila da će zakoni o sudu i o VSTV-u biti upućeni direktno u Parlament, gdje će HDZ, kako je rekla, morati jasno pokazati da li podržava deblokadu evropskog puta.

Dvostranačka američka rezolucija o BiH

Povodom 30 godina Dejtona, dvostranačka (republikanci i demokrate) grupa senatora i kongresmena u oba doma Kongresa SAD podnijela je rezolucije kojima se potvrđuje snažna podrška Bosni i Hercegovini, njenom teritorijalnom integritetu i institucijama.

Naglašeno je i da američka administracija treba nastaviti puni angažman prema OHR-u, „sve dok Vijeće za provedbu mira jednoglasno ne procijeni da njegov rad više nije potreban“. Rezolucija poziva na jačanje saradnje sa BiH i državama potpisnicama Dejtonskog sporazuma, te priznaje važan doprinos bosansko-američke dijaspore.

DW