Pavlović na FG „Birač“ već profitirao 110 miliona KM
Sud u Bijeljini priznao “Pavgordu” potraživanja oko kojih godinama sporio sa FG „Birač“
Fočanska firma sada ima oko 170 miliona KM priznatih potraživanja u FG
Okružni privredni sud u Bijeljini priznao je „Pavgordu“ 122 miliona KM potraživanja od Fabrike glinice „Birač“ u stečaju, koje je fočanski biznismen Gordan Pavlović prije deceniju kupio za deset puta manju sumu.
„Pavgord“ je tražio da mu se prizna 166,4 miliona KM potraživanja kao razlučnom povjeriocu, a sud je priznao 122,6 miliona, dok je osporio 43,8 miliona.
Podsjećamo, potraživanja koja su mu priznata „Pavgord“ je još 2014. godine kupio od litvanske Ukio banke za 12,4 miliona KM.
Međutim, bivši stečajni upravnik fabrike Lazo Đurđević ta potraživanja mu je osporio, nakon čega kreće pravna bitka koja je trajala godinama.
Ipak, stvari se pred sudovima počinju brzo raspetljavati nakon što je Vlada RS polovinom 2022. godine prodala „Pavgordu“ svoja potraživanja od Fabrike glinice.
Tako je glavni predmet o potraživanjima od 122 miliona KM okončan početkom prošle godine nakon što je sud donio rješenje o nepostojanju pravnog interesa litvanske banke da vodi spor kao tužilac s obzirom na to da je prodala potraživanja.
Nako što je rješenje suda postalo pravosnažno, Skupština povjerilaca FG je donijela odluku o prekidu svih postupaka u vezi sa ovim sporom.
To je otvorilo vrata ovom preduzeću da traži priznavanje tih potraživanja.
Stečajni upravnik Fabrike glinice „Birač“ Miodrag Petrović kaže za CAPITAL da stečaj ide dobrim tempom i da očekuje da će vrlo brzo biti priveden kraju.
Rekao je da stečaj može ići u tri pravca i to prodaja fabrike, reorganizacija i pretvaranje potraživanja akcije.
„Koji će pravac biti odlučiće Odbor i Skupština povjerilaca“, rekao je Petrović.
Podsjećamo, „Pavgord“ je polovinom 2022. godine kupio 43 miliona KM potraživanja Vlade i institucija RS od Fabrike glinice „Birač“ i preuzeo većinu u Odboru povjerilaca.
Prije toga je imao već oko pet miliona potraživanja, tako da sada ukupno ima oko 170 miliona, dok svi ostali povjerioci imaju oko 42 miliona miliona maraka.
Petrović je pojasnio da razlučni povjerioci nemaju pravo glasa u Skupštini povjerilaca, ali da imaju u Odboru i da tako mogu da utiču na odluke.
CAPITAL: M. Lj.
