OVO DANAS NIKAKO NEMOJTE RADITI! – ko širi ovu vrstu VJERSKOG PRIMITIVIZMA?
Ovaj naslov: OVO DANAS NIKAKO NEMOJTE RADITI! – postao je redovni medijski narativ na velike hrišćanske praznike. Mnogi mediji ga prenose, a najčešći izvor su mediji iz Srbije, koju naši mediji opet nekritički preuzimaju. Kakvu on poruku šalje?
Hristova nauka i učenje se nikada nisu zasnovali na zabranama i bilo kakvoj vrsti prisile ili prijetnje. Upravo suprotno. Jer je Hristos odbacio brojna tradicionalna vjerovanja i norme zasnovane na predsrasudama i strahovima naroda i dao im viši smisao, da se odnos prema Bogu zasniva na slobodnom izboru i ljubavi, kao i odgovornosti. Cijenimo da su mnoga od tih vjerovanja u narodu imala neko svoje mjesto i ulogu, ali treba znati da su oni više paganskog karaktera i nikada nisu mogla biti zamjena za istinsku vjeru, odnosno hrišćanske poruke koju su drugačijeg karaktera.
Vjerski primitivizam
Odakle onda to da se u javnosti danas u tolikoj mjeri preferira jedan narativ koji umjesto hrišćanskog smisla i simbolike vjerskih praznika nameće potpuno druge vrijednosti?
Danas je Sveti jevanđelist Luka i mnoge porodice slave tu slavu. U isto vrijme mediji nisu propustili piliku da nas zaspu naslovima tipa: Ovo danas nikako NEMOJTE RADITI: SPC obilježava Svetog Luku, stara vjerovanja na ovaj dan su JAKO INTERESANTNA. Pa se slijedom ovakvog naslova u tekstu kaže da se na ovaj praznik, iako je CRN (crnim slovom!?), ne smije unositi nikakva nervoza i prekost. Takođe se po starim narodnim vjerovanjima na njega se opasuju torovi kako vuci ne bi napadali stoku, kao i da će zima biti onakva kakav je današnji dan itd. Dakle, potpuno se pogrešno i tendenciozno u fokus praznika stavljaju stvari koji imaju neko značenje, ali nisu suštinske. I da budemo jasni, to značenje ja pagansko i dolazi iz jedne tradicije izvan hrišćanstva. Navodimo samo jedan primjer, ali bi se cijela studija mogla napisati o našim paganskim običajima koji se unose u hrišćansku vjeru i koji je skreću u putpuno pogrešan pravac.
Sveti Luka je simbol vjere i istrajnosti
Naravno, narodni običaji imaju svoju ulogu, ali nikako da se njome u drugi plan stavi pravi smisao praznika. Jer nam upravo nedostaje te čiste prosvjećenosti, koju ne mogu zamijeniti prosta vjerovanja. Zato bi bilo mnogo važnije istaći na današnji dan da Sv. Luku zovemo jevanđelist jer je pisac jednog od Hristovih jevanđelja, a za njegovo vjernici smatraju da je treće u Novom zavjetu i da je zapisano 60. godine poslije Hrista. Kao i da „jevanđelje“ znači dobru vijest i da predstavlja propovjed i nagovještava spasenje i dolazak Boga na Zemlju.
Pavlove poslanice, kao i Djela apostolska, pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga apostola Pavla. Smatra se da je nakon Pavlove smrti nastavio propovijedati jevanđelje i da je bio mučenički razapet u Grčkoj. Crkva ga u bogosluženju slavi kao mučenika i praktikuje za njegov praznik liturgijske odežde crvene boje. Sebe naziva “ljubljenim liječnikom” zbog liječničkog zvanja kojim se bavio. Postoji predanje da je bio slikar, kao i da je naslikao nekoliko ikona Bogorodice sa Hristom. Odatle se smatra i rodonačelnikom ikonopisa. Bio je istinski svjedok vjere i istrajnosti u vjeri.
ISTOK