Ili će se domaćini potruditi da, kao i u dobra stara vremena, na stolu bude svega i svačega u izobilju, samo što će za ovo zadovoljstvo morati da potroše daleko više para.
Nameće se pitanje – odakle, kad su primanja uglavnom ostala ista, a jedina varijanta koja im ostaje jeste zaduženje bilo u vidu pozajmice od prijatelja ili dizanja kredita u banci.
Brojni građani su ovih dana užurbano obavljali kupovine, ali su ih u marketima, mesnicama i pijacama, jedno za drugim, dočekivala neprijatna iznenađenja. S obzirom na plate i penzije, te cijene, koje su konstantno u porastu, posebno uoči praznika do izražaja dolazi kupovna nemoć stanovništva. U to smo se uvjerili i prilikom obilaska nekih tržnih centara i mesnica.
– Dugo godina radim u mesnici, ali čini mi se da kupovna moć građana nikad nije bila lošija. Bukvalno, mnogi se hvataju za glavu i pitaju – pa, ljudi ima li kraja povećanju cijena. Mi smo nemoćni u cijeloj priči. Mi radnici ne formiramo cijene i vjerujte nije nam lako kad vidimo te bespomoćne poglede ogromne većine naših kupaca – rekao nam je jedan od radnika u lancu mesnica u Banjaluci.
Kad smo kod cijena mesa, poglede ledi činjenica da za kilogram telećeg buta treba izdvojiti 40 KM. Kilogram teleće plećke košta 35 KM, a kilogram teletina sa kostima se ne može kupiti ispod 27 KM.
– Prije godinu dana, kilogram telećeg buta ili šnicle, kako hoćete, koštao je između 30 i 33, a sad je 40 KM. Pa, ljudi moji, treba li nama živjeti?! Ovaj narod je prepušten sam sebi i pošto država i vlast ne brinu o nama, onda ćemo mi morati sami sebe da štitimo. Pričaju da su nam povećali penzije, a mi ih pitamo – šta možemo kupiti za to njihovo povećanje?! Ne može ni koligram teletine – kaže ogorčeni penzioner Ostoja V. iz Banjaluke.
Za kilogram svježe prasetine treba izdvojiti 20 KM, dok će kupci za kilogram svježe jagnjetine morati da izdvoje 30 KM. Svinjetina je najjeftinija, pa kilogram krmenadle i plećke košta 12 KM, a bijele vješalice 15 KM. Za svinjski but je potrebno izdvojiti 12,50 KM, a najskuplji je svinjski vrat koji košta 15 KM po kilogramu.
U mesnicama je za kilogram junećeg buta potrebno izdvojiti 21 KM, a za istu količinu ramsteka je potrebno platiti jednu marku više. Za kilogram juneće plećke je potrebno izdvojiti 20 KM.
– Sve je mnogo skuplje nego prije godinu dana, a da ne pričam o cijenama koje su bile prije dvije, tri ili više godina. Kupila sam dvije kile miješanog mljevenog mesa i platila sam sve to 32 KM. Ljudi, nama će se oteti da jedemo i sarmu – kaže Slavica Š. iz Banjaluke.
Oni koji žele da božićnu trpezu ukrase sa gotovim pečenjem iz restorana moraće dobro da zavuku ruku u džep. Za kilogram pečene jagnjetine potrebno je izdvojiti između 55 i 60 KM. S druge strane, kilogram prasetine košta od 35 do 40 KM.
S druge strane, kilogram žive vage prasića ide i do 13 KM, a kilogram žive vage jagnjadi i do 12 KM, koliko pojedini uzgajivači preko oglasa cijene svoju robu.
Kilogram pršuta u marketima kreće se od 33 do čak 50 KM, a kilogram sira ide od 17, preko 22, pa sve do 33 KM, koliko koštaju oni najkvalitetniji koji se mogu naći u marketima.
– Ma, otelo se živjeti. Djeca su nam otišla van, u Holandiju i Njemačku, i da nije njih i njihove pomoći teško bismo preživjeli. Tugovala sam kad su otišli, a danas sam sretna što ne žive u ovom kriminalnom društvu. Pitam se, do kad će ljudi ćutati na sav ovaj harač i na ovako sramno ponašanje vlasti. Cijene skaču, a primanja su sve manja. Inflacija nam je pojela i tu mizeriju koju su nam dali – kaže penzonerka Dosta M. iz banjalučkog naselja Borik.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za novembar 2024. godine iznosi 3.107 KM. Ako znamo da je prosječna plata u novembru u Republici Srpskoj iznosila 1.420 KM, onda je jasno zašto je sve veće nezadovoljstvo kod građana.
Srpskainfo