Onemogućavanje srpskog člana Predsjedništva BiH da govori u UN 

Za proteklih skoro trideset godina srpski član Predsjedništva, koliko znam, govorio je samo jednom, u maju prošle 2023. godine. I tako će, nažalost, ostati i u vremenu pred nama, imajući u vidu da je srpski član Predsjedništva funkciju predsjedavajuće preuzela danas, pa će joj osmomjesečni mandat opet, kao i proteklih godina, isteći u julu, to jest znatno prije septembra i redovnog godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN. Nažalost, niko do sada, kako od institucija iz Republike Srpske tako ni od srpskih članova Predsjedništva, nije ništa preduzimao da se prekine sa ovakvom negativnom praksom, ukazao je dr Milan Blagojević.

Jedna od prvih vijesti kojima su mediji počeli ovaj 16. novembar 2024. godine je da je od danas, po principu rotacije, Željka Cvijanović predsjedavajuća Predsjedništva BiH, koju funkciju će obavljati u narednih osam mjeseci.

Mnogima ovo nije važna informacija, ali u navedenoj rotaciji, koja se odvija svakih osam mjeseci na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, imaju dvije činjenice koje se ne mijenjaju već više od četvrt vijeka, a na štetu su Republike Srpske i njenog člana u Predsjedništvu BiH.
Prva činjenica je da evo već više od četvrt vijeka rotacija po kojoj srpski član Predsjedništva postaje predsjedavajući bude u ovo doba godine.

E sad, ta praksa na prvu zvuči nevažno, ali ipak nije tako, što se najbolje može zapaziti kada se uzme u obzir naredna činjenica.
Ona je u vezi sa tim da se redovna godišnja zasjedanja Generalne skupštine UN održavaju u septembru. Na tim zasjedanjima u ime države članice UN govori šef države, odnosno član kolektivnog šefa države kakvo je Predsjedništvo BiH.

U vezi sa ovom praksom je podatak koji je gotovo nepoznat našoj javnosti. I nevjerovatan je. To je podatak, odnosno činjenica, da u proteklih više od četvrt vijeka, tj. bezmalo trideset godina, od dosadašnjih osam srpskih članova Predsjedništva BiH samo je jedan od njih govorio u tom svojstvu na zasjedanju Generalne skupštine UN. Samo jedan, što je posljedica toga da su rotacije na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva podešene tako da srpski član Predsjedništva rotacijom preuzima mjesto predsjedavajućeg u novembru, to jest kada je već održano godišnje zasjedanje Generalne skupštine UN, na kojem je u ime BiH govorio neko od ostala dva člana Predsjedništva.

Od te prakse, koju nikako da promijene u Predsjedništvu, samo jednom se desio izuzetak, i to 26. septembra 2014. godine, kada je na 69. zasjedanju Generalne skupštine UN govorio Nebojša Radmanović, tadašnji srpski član Predsjedništva. Samo tada i nikada prije, a ni poslije toga.

Ista je situacija i sa istupanjem u Savjetu bezbjednosti UN, jer je i tu za proteklih skoro trideset godina srpski član Predsjedništva, koliko znam, govorio samo jednom, u maju prošle 2023. godine.I tako će, nažalost, ostati i u vremenu pred nama, imajući u vidu da je srpski član Predsjedništva funkciju predsjedavajuće preuzela danas, pa će joj osmomjesečni mandat opet, kao i proteklih godina, isteći u julu, to jest znatno prije septembra i redovnog godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN.

Nažalost, niko do sada, kako od institucija iz Republike Srpske tako ni od srpskih članova Predsjedništva, nije ništa preduzimao da se prekine sa ovakvom negativnom praksom. Umjesto toga treba omogućiti da svake godine u organima UN u ime BiH istupaju naizmjenično članovi Predsjedništva BiH, a ne da to uvijek čini predsjedavajući Predsjedništva, jer nije Ustavom BiH propisano da u ime Predsjedništva BiH u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama može samo on istupati niti je takvo nešto propisano pravilima UN-a i drugih organizacija.

Piše: Dr Milan Blagojević